Zaštititi rakiju kao srpski brend

Srbija još nije zaštitila nijedno alkoholno piće kao svoj brend-proizvod, ali ima ogroman potencijal za proizvodnju svih vrsta rakija kojima može da "osvoji svet".

Uprkos činjenici da još ni jedno alkoholno piće nije zaštitila kao svoj brend-proizvod, Srbija ima ogroman potencijal za proizvodnju svih vrsta rakija kojima može da osvoji svet, smatra profesor beogradskog Poljoprivrednog fakulteta Ninoslav Nikičević.

"Gde god pomenete rakiju šljivovicu, svi odmah pomisle na Srbiju i srpskog domaćina koji najbolje peče rakiju, ali tog pića 'made in Serbia' i dalje nema u prodavnicama i fri-šopovima u inostranstvu", istakao je Nikičević u izjavi Tanjugu.

Prema njegovim rečima, neophodni su organizacija proizvodnje i popis stabala kako bismo proizvodili rakiju visokog kvaliteta.

"Državi među prioritetima treba da bude prehrambena industrija, a morala bi i više pažnje da posveti proizvođaču, jer se oko 95 odsto rakije šljivovice proizvodi u privatnim domaćinstvima", precizirao je Nikičević.

Visok kvalitet i edukacija

Profesor Nikičević, stručnjak za rakiju, doktorsku disertaciju, ali i čitav život, posvetio je šljivi "požegači" i našem "ubedljivo najboljem brendu".

"Srpski domaćin proizvodnjom rakije mogao bi na stranom tržištu po kvalitetu, da nadmaši čuvena jaka alkoholna pića, poput škotskog Malt viskija i francuskog konjaka. Država bi, uz to, od izvoza mogla da inkasira i do 400 miliona evra godišnje", tvrdi Nikičević.

Prema procenama stručnjaka, u Srbiji ima oko 42 miliona stabala šljive i svako prosečno godišnje daje 10 kilograma roda, a litar rakije u lepoj ambalaži, mogao bi da dostigne cenu od sedam do 10 evra.

Prema mišljenju Nikičevića, izvoznu listu ne bi činila samo šljivovica, već i ostale voćne rakije, kao što su dunjevača, malinovača, kupinovača, kajsijevača, višnjevača, kao i grožđane rakije, poput vinjaka, komovice i lozovače.

Visok i konstantan kvalitet rakije i stalna edukacija individualnih proizvođača bili bi obavezni.

Iako je rakija nacionalni ponos i Srbi je rado i peku i piju, ona u proseku, nije baš visokog kvaliteta.

"Razlog je jednostavan - niko neće ništa da menja u tehnološkom smislu, već "tera" po svome recept koji je nasledio od oca, dede, pradede. Svako ko proizvodi šljivovicu ima neki svoj 'čuveni recept' za vrhunski kvalitet, a nauka ih ne interesuje", rekao je Nikičević.

Komentarišući proizvodnju rakije i pridruživanje Srbije Evropskoj uniji, Nikičević je istakao da od ulaska ne bismo imali štete jer svako tržište brani sebe i samo kvalitetom može da se dođe do potrošača.

Rakija van granica Srbije

Francuzi, Škoti, Iraci, Italijani i Meksikanaci odavno su zaštitili svoje čuvene brendove, a Česi su nedavno patentirali svoju šljivovicu.

Češka šljivovica nije prirodna voćna rakija, već njen surogat, pošto se šljivov destilat meša sa rafinisanim etanolom i po kvalitetu nikako ne može da se meri sa srpskom čuvenom prepečenicom, istakao je Nikčević i dodao da bi Srbija morala da požuri sa zaštitom rakije.

Profesor Nikičević podseća da smo pedestih i šezdesetih godina bili moćni alkoholni izvoznik šljivove prepečenice, a naši proizvodi mogli su da se kupe u Australiji, Kanadi, Australiji, USA, Nemačkoj.

Pre toga, krajem 19. veka, Srbija je Kaliforniji i Čikagu prodala šljive i šljivovice u vrednosti sadašnjih 37,5 miliona dolara.

Da bi se, kako je profesor Nikičević rekao, "probudio" srpski domaćin da proizvodi najkvalitetnije alkoholno piće na svetu, Poljoprivredni fakultet u Zemunu je, na njegovu inicijativu i organizaciju, prošle godine organizovao jedinstven kurs obuke za proizvođače voćnih i drugih rakija u Srbiji.

Završni test znanja položilo je 169 polaznika i dobilo sertifikat Poljoprivrednog fakulteta. Ovogodišnji kurs počinje 1. marta.

Број коментара 11

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво