Читај ми!

Ekonomske procene za 2022. godinu, šta kažu stručnjaci

Ekonomski oporavak posle vrhunca kovid krize probudio je optimizam da će se pozitivni trendovi nastaviti i u 2022. godini. Stručnjaci kažu da će i ona biti ekonomski izazovna.

Poslednji meseci stare godine doneli su omikron soj, nova zaključavanja, energetsku krizu, a sve češće se pominje i bauk inflacije koja je prevazišla projekcije centralnih banaka i preti kako na strani tražnje, tako i na troškovnoj strani.

Optimistički scenario Zlatokose sa snažnim rastom, uz ciljanu inflaciju, zamenio je strah od visoke inflacije i usporenog rasta na globalnom nivou.

"Još uvek sasvim jako dobro kontrolišemo učešće javnog duga u BDP-u i što se inflacija, čini mi se malo smiruje ili će se definitivno još malo više smiriti u sledećoj godini. Ne očekujem neke preterano impresivne rezultate, ali očekujem ipak kontinuitet rasta", kaže prof. dr Slobodan Aćimović sa Ekonomskom fakulteta.

Kao odgovor na inflatorne izazove, Američke federalne rezerve su već najavile zaoštravanje u monetarnoj politici, a te promene će brzo preći preko Atlantika do Evrope.

"Očekivanje je da bi euribor još uvek ostao u negativnoj zoni, da bi se blago povećao što bi zapravo značilo da i zaduživanje tj. troškovi zaduživanja ne bi naglo skočili, ne bi značajno uticali na poslovanje i privredu kako u Evropi, tako i kod nas", kaže prof. dr Mališa Đukić sa Beogradske bankarske akademije.

Uprkos očekivanju da će poremećaji u lancima snabdevanja biti privremeni, Kina kao vodeći proizvođač ne može da zadovolji tražnju za poluprovodnicima. Zbog manjka čipova je došlo do nestašice nekih proizvoda, a samim tim i skoka njihovih cena.

"Pretpostavljamo da bismo tek od 2023. mogli dočekati stabilizaciju makar u tom segmentu. Ako govorimo konkretno o Srbiji, puno toga će zavisiti naravno i od poljoprivredne godine kakva će pre svega klimatski godina biti i kakvi će prinosi biti", kaže dr Ivan Nikolić sa  Ekonomskog instituta.

Dok će se pad kretati od 3,6 odsto na nivou Evropske unije do 6,9 odsto u, na primer Rumuniji, kormilari našeg broda za 2022. godinu projektovali su deficit od tri odsto i udeo javnog duga u BDP-u od 55 odsto. Jedna od poslednjih mera bila je i vraćanje 13 tona srpskog zlata iz inostranstva u trezore Narodne banke Srbije.

субота, 21. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи