Читај ми!

Jagodini su od ćurana ostali samo Dani komedije - zašto je propala najveća farma na Balkanu

Ćuretina je, sa malim udelom masnoća i velikim procentom proteina i minerala, jedno od zdravijih i kvalitetnijih vrsta mesa. Međutim, problema u proizvodnji je sve više, od uslova na tržištu, do nepostojanja klanica i sve manjeg broja velikih farmera. Iz Jagodine se u bivšoj Jugoslaviji izvozilo 700.000 ćuraka. Velike farme su ugašene i u Pomoravskom okrugu, sada samo jedan farmer gaji ćurke i planira u budućnosti da razvije prodaju preko maloprodaje. Do tada će Jagodinci ćurku uglavnom viđati jednom godišnje, kada se na "Danima komedije" dodeljuje statueta ćurana.

Na farmi u Bagrdanu kod Jagodine ove godine je u tovu bilo 2.000 ćuraka. Njihov broj se iz godine u godinu smanjuje, a problema u proizvodnji je sve više, kaže vlasnik farme koji je u tom poslu 33 godine.

"Opšti problem je što ne postoji klanica za klanje ćuraka u Srbiji, ne postoji kontinuirana proizvodnja koja bi to mogla da otkupljuje ili da organizuje tov, sve se svodi na ličnu mogućnost i na sopstvene sposobnosti", ističe Zoran Milojević, vlasnik farme ćuraka.

Jedini vlasnik farme ćuraka u Pomoravskom okrugu, u sezoni prodaje i ćuriće do četiri nedelje starosti koje kupuju mali proizvođači. Rad na farmi zahteva veliku organizaciju od nabavke hrane, preko uzgoja do plasmana finalnog proizvoda. Posao je, kaže, učio u velikom sistemu.

"Jagodina je tradicionalno imala svoju farmu, imala je roditeljski reprocentar jedinstven na Balkanu, imala je klanicu sa izvoznim brojem 001, kasnije ti objekti su rasprodati, izgubio se smisao proizvodnje ćurećeg mesa tako da u tim objektima već 20 godina nema proizvodnje ćurećeg mesa", ukazuje Milojević.

Ćuretina na jelovniku Titovog kuvara

Sa farme tadašnjeg Agroindustrijskog kombinata godišnje se izvozilo 700.000 ćuraka. Ćurećim mesom snabdevali su se sindikati, diplomatska predstavništva u našoj zemlji, ali i restoran SIV-a gde je Titov kuvar imao jedinstven jelovnik od ćurećeg belog mesa.

Danas se domaće ćureće meso prodaje sporadično na pijacama i u trgovinama. Za velike trgovinske lance nema dovoljnih količina pa se ćuretina uvozi."

"Ja se nadam da ću iduće godine moći da napravim jednu manju klanicu za sopstvene potrebe da se praktično pospeši prodaja preko maloprodaje što je po meni jedini način jer više nema ko da kupi celu ćurku, zato što sistem života je sasvim drugačiji, finalni proizvod svima treba", očekuje Milojević.

Kilogram ćuretine je 450 dinara pa za celu ćurku treba izdvojiti više od 5.000 dinara. Sopstvenu preradu i manja pakovanja ovaj farmer vidi kao budućnost svoje proizvodnje. Do tada će Jagodinci ćurku uglavnom viđati jednom godišnje, kada se na "Danima komedije" dodeljuje statueta ćurana.

среда, 18. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи