Futoški kupus – srpski brend tražen širom sveta

Među više desetina prehrambenih proizvoda u našoj zemlji, koji nose oznaku geografskog porekla, nalazi se futoški sveži i kiseli kupus. Početak novembra je vreme pripreme te namirnice za zimu. U proseku godišnje se u Srbiji proizvede i plasira na domaće i inostrano tržište oko sedam hiljada tona.

Milan Jandrić je samo jedan od proizvođača čuvenog futoškog kupusa, čija je tradicija gajenja u tom bačkom selu duža od dva veka.

Poslednjih desetak godina, ta povrtarska kultura gaji se na površini od šezdeset hektara.

"Gajim na oko dva i po hektara. Cena je trenutno do 45 dinara na malo, a 30 na veliko. Prinos je zadovoljavajući - oko 45 tona po hektaru", rekao je Milan.

Porodica Ćulum pune četiri decenije bavi se preradom kupusa, ne samo za potrebe domaćeg, već i inostranog tržišta.

"Mi ćemo za ovu godinu prodati oko 70 posto na domaćem tržištu, a 30 posto ćemo da izvezemo, to zavisi od više faktora. Izvozimo uglavnom u zemlje u okruženju, potom i u zemlje u Evropi, pa i preko okeana", rekao je Radivoj Ćulum.

Proizvođači iz Futoga se žale da gotovo svake jeseni na pijacama širom Srbije preprodavci nude razne vrste kupusa tvrdeći da je to baš iz Futoga. Kako kupci da ga prepoznaju?

"List futoškog kupusa je savitljiv, lako se mota u sarmu, mekan je i ne puca, dok hibrid pak nije ni savitljiv, više je za salatu", istakla je Nataša Ćupić iz Futoga.

U Futogu je 2007. godine osnovano Udruženje "Futoški kupus" koje danas okuplja četrdeset proizvođača.

Predsednik udruženja Uroš Puača kaže da je udruženje osnovano radi očuvanja tradicije i sorte futoškog kupusa.

U Futogu se gotovo svaka porodica bavi gajenjem kupusa. U selu ima šest pogona za preradu, pa su na ovaj način zaokružili proces proizvodnje od njive do trpeze.

broj komentara 0 pošalji komentar