Ni nežnijeg voća, ni tvrđeg kamena spoticanja

Voće sa zaštićenim geografskim poreklom je najjača karta Srbije za mesto na svetskom tržištu premijum hrane. To uviđa i najveći regionalni proizvođač sokova koji je u saradnji sa 100 malinara iz ariljskog kraja zaštitio geografsko poreklo tog voća.

Malina. Ni nežnijeg voća, ni tvrđeg kamena spoticanja u domaćem agraru. Međutim, kada 100 malinara ariljskog kraja zaštiti geografsko poreklo svog proizvoda, lakši su pregovori o otkupnoj ceni.

Mirjana Milutinović iz Udruženja ariljske maline kaže da će krajnji kupci biti potpuno sigurni da kupuju proizvod vrhunskog kvaliteta a koji je proizveden na tradicionalni način.

"Ovo je značajno za male proizvođače da se izbore sa konkurencijom", rekla je Milutinovićeva.

Da bi se dobar kvalitet sirovine dobro i naplatio mora da se upakuje u gotov proizvod. Zaštićenim geografskim poreklom svet će pokušati da osvoji i jedan od vodećih prerađivača voća u regionu. Pre toga, kažu - ipak treba osvojiti domaćeg kupca.

"Dugo godina smo mi više cenili sve što dolazi spolja nego ono što imamo. Tako da mislim da i u tom pogledu kao nacija i kao potrošači sazrevamo, jer imamo stvarno dosta toga na šta treba da budemo ponosni", rekao je Mihajlo Janković iz "Nektara".

Trebalo bi da budemo ponosni i na sremski kulen, sjenički sir, homoljski med, futoški kupus koji su među 60-ak poroizvoda koji su zaštitili poreklo za srpsko tržište. Tek nekoliko njih je to uradilo i za evropsko tržište.

"Mora da postoji preduzimljivost i kod naših primarnih poljoprivrednih proizvođača, kod naših kompanija. Nažalost, oni nisu uspeli da se na toj lestvici ne samo promovišu, nego i finansijski i tržišno vrednuju", kaže Sead Mahmutović iz Ministarstva poljoprivrede.

Država vraća do 65 odsto uloženog u certifikaciju geografskog porekla. Za male proizvođače najveći problem za ulazak u tu priču je nelojalna konkurencija koja, kažu, retko bude kažnjena za zloupotrebe.

Potencijali su ipak veći od problema, kažu oni koji pomažu ovakve projekte. 

"Smatramo da je kult hrane u Srbiji zaista identitet i jedan mali podatak da smo mi od otvaranja kancelarije imali skoro 700 miliona evra direktnog plasmana", kaže Miljan Ždrale iz EBRD-a.

Emanuel Hajder iz Organizacije UN za hranu i poljoprivredu kaže da je 50 milijardi dolara vredno svetsko tržište hrane sa zaštićenim poreklom. "Ta proizvodnja nema samo ekonomski značaj, ona podstiče i ruralni razvoj i turizam", kaže Hajder.

Specifični ukusi i mirisi, sa podneblja visoke biološke vrednosti, kakvih je u Srbiji mnogo, najbolje se prodaju na mežunarodnoj tržnici ako se na njih zalepi etiketa o zaštićenom geografskom poreklu. Takva etiketa ne promoviše samo imidž države, već i malim poljoprovrednicima pruža šansu da bolje zarade.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
24° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво