Tabaković: Od početka godine strane investicije premašile milijardu evra

Strane direktne investicije u Srbiji dostigle su u prva četiri meseca 1,2 milijarde evra, što je rast od 14 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izjavila je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković. Robni izvoz u prva tri meseca porastao je gotovo osam odsto, a uvoz za nepunih 10 odsto, dok je učešće javnog duga u BDP-u bilo 50,9 odsto. Sve to ostvareno je u nepovoljnom ekonomskom okruženju u evrozoni.

"Atraktivnost ulaganja u privredu Srbije rezultat je, pre svega, unapređenja poslovnog ambijenta i povoljnih finansijskih uslova, a ubrzana je i realizacija infrastrukturnih projekata", rekla je Jorgovanka Tabaković na konferenciji za medije u NBS.

Priliv kapitala na finansijskom računu, u najvećoj meri po osnovu stranih direktnih investicija od preko milijardu evra od početka godine, pokrio je deficit tekućeg računa i rezultirao rastom deviznih rezervi istakla je guvernerka Narodne banke.

"S obzirom na to da je priliv stranih direktnih investicija pretežno usmeren u razmenljive sektore, u srednjem roku očekuje se dalji rast izvoza i postepeno smanjenje spoljne neravnoteže. Uz opadajuću putanju spoljnog duga, to doprinosi daljem jačanju eksterne pozicije zemlje", ističe Tabakovićeva.

Guvernerka NBS konstatovala je da se to pozitivno odražava na kreditni rejting i premiju rizika zemlje, podsetivši da je agencija "Standard end Purs" krajem prošle godine popravila izglede za povećanje kreditnog rejtinga sa stabilnih na pozitivne, a da je "Fič" početkom maja potvrdio izglede, ističući kontinuitet ekonomske politike Srbije, usmeren ka daljem jačanju makroekonmskih pokazatelja i smanjenju javnog duga.

"Tome u prilog govori i sniženje premije rizika, merene indeksom EMBI, koji je početkom maja za Srbiju blizu svog istorijskog minimuma. To potvrđuju i ulaganja stranih investitora u državne hartije od vrednosti, o čemu svedoči uspešna realizacija na aukciji sedmogodišnjih dinarskih državnih hartija od vrednosti ovog meseca", istakla je Tabakovićeva.

Vitalnija ekonomija 

Veruje, kaže, da će dobri rezultati ekonomskog programa biti potvrđeni i tokom aktuelne posete Međunarodnog monetarnog fonda.

Guvernerka ističe da je ekonomska politika domaću ekonomiju učinila vitalnijom i sposobnijom da odgovori na tržišne izazove, s kojima smo se suočavali u prošlosti i koji nas očekuju u budućnosti.

"Srbija je sada zemlja u kojoj se lakše posluje i nalazi posao, a životni standard raste na održivim osnovama. Naravno, dalja unapređenja su moguća, pre svega strukturnim reformama, koje će podržati nastavak rasta investicija, konkurentnosti, profitabilnosti i zaposlenosti" istakla je Tabakovićeva.

Guvernerka NBS zaključila je da će to omogućiti očuvanje postignutih rezultata i suočavanje sa budućim izazovima.

Osim države čiji budžet je u suficitu i privreda je prošle godine ostvarila višak od 500 milijardi dinara.

Rast BDP-a 3,5 odsto

Kada je reč o nešto nižem od planiranog rasta bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu od 2,3 odsto, Narodna banka zadržava prognozu od 3,5 odsto.

Tabaković ocenjuje da će se rast bazirati na porastu investicija i domaćoj tražnji i potrošnji. Zbog inflacije možemo da ostanemo mirni u naredne dve godine, jer će biti u ciljanom okviru od tri plus, minus jedan i po odsto, kako je bilo i u prethodnih šest godina.

"Preko polovine inflacije koja je u aprilu iznosila 3,1 odsto međugodišnja posledica je rasta cena povrća. S druge strane, bazna inflacija je ostala niska i od početka godine kreće se u rasponu od 1,2 do 1,4 posto međugodišnje. I prema majskoj centralnoj projekciji očekujemo da će inflacija nastaviti da se kreće u granicama cilja, najverovatnije u donjem delu ciljanog raspona. Nakon dostizanja ciljane vrednosti u aprilu, inflacija će imati do kraja godine silaznu tendenciju", kaže Savo Jakovljević, v. d. generalnog direktora Sektora za istraživanje za statistiku NBS.

Cena kredita, bilo za dinare bilo za evre, je na istorijski niskom nivou, pa je vrednost novoodobrenih pozajmica veća za 10 procenata.

Posebno ohrabruje bolja struktura izvoza gde smo u poljoprivrednoj proizvodnji pre 12 godina na svetskom tržištu učestvovali sa 0,16 odsto, a sada je taj udeo 0,27 odsto.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 18. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво