Privatni penzioni fondovi za sigurniju starost

Imovina privatnih penzijskih fondova kod nas, za 12 godina poslovanja, premašila je 40 milijardi dinara. Sredstva koja su im poverili građani i njihovi poslodavci svake godine uvećavali su u proseku za devet odsto. U fondove ulaže više od 190.000 građana, a dve hiljade njih već dobija privatnu penziju.

Privatnih penzionera bilo bi i više da zakon pre izmena nije dozvoljavao i jednokratno podizanje novca.

"Prosečna penzija je nekih 9.000 dinara, a od osnivanja mi smo pored redovnih penzija isplatili više od 43.000 zahteva, odnosno četiri milijarde dinrara", kaže Zoran Milivojević, direktor Dunav penzija fonda.

U 53. godini u penziju mogu oni koji su ugovor potpisali pre izmena zakona, sada je to 58. godina. Visina penzije zavisi od uloženog i dogovorenog peroda isplate.

Dobar zamajac razvoju penzijskih fondova kod nas dala su javna preduzeća. Kada je pre deceniju tržište reformisano, uz sugestiju ondašnjeg ministra finasija, većina javnih preduzeća počela je svojim radnicima da uplaćuju za dodatnu penziju.

Međutim, zbog krize, to je bilo kratkog daha, tako da se danas prstima jedne ruke mogu izbrojati preduzeća koja i dalje uplaćuju.

"I u ovom trenutku naše preduzeće uplaćuje svakom radniku, svakog meseca 5.000 dinara na osnovu dodatnog penzijskog osiguranja, čak je bilo razgovora da i radnici dodaju", ističe Miroslav Joksimović, predsednik Sindikata Telekom.

Prosečan ulagač nema visoku platu 

Realnost je i da 60 odsto članova fondova miruje sa uplatama. Prosečan ulagač u privatni penzijski fond nema visoku platu.

"Sa prosečnom zaradom od 40.000 dinara, čak i nižom. Ono što je jako bitno, jeste da istaknemo da naši građani shvate da je ovo sistem štednje u dugom vremenskom horizontu i sistem malo-pomalo", navodi Snežana Ristanović, direktorka Rajfajzen penzijskih fondova.

Što se duže ulaže u privatni fond penzija je veća, ali i za one koji su u 45. nije kasno. Primera radi, ako 20 godina uplaćuju 2.400 dinara mesečno obezbedili su 15 godina isplatu penzije od 13.700.

"Postoji apsolutna stabilnost u svim segmentima finansijskog sektora i kad se tiče osiguranja i dobrovoljnih penzijskih fondova", naglašava Željko Jović, viceguverner NBS.

Više od 64 odsto uplata na lične račune članova fondova dolazi od njihovih poslodavaca, a među onima koji samostalno uplaćuju svoj penzijski račun ima i više od dvadesetak beba.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво