Kako inovacionu ideju pretvoriti u biznis?

"Inovacije su biznis" je poruka prve Konferencije o korporativnim inovacijama u Srbiji, koja je okupila oko 300 učesnika velikih korporacija iz zemlje i regiona i startap kompanija.

Konferencija ima za cilj da spoji velike kompanije sa mladim inovatorima, inženjerima i preduzetnicima, čije bi ideje doprinele bržem razvoju tih kompanija, ali i razvoju privrede i ukupnom rastu BDP-a.

Na otvaranju konferencije govorio je ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović koji je poručio da Srbija, u skladu sa trendom velikog uspeha startap kompanija u svetu, takođe, vodi aktivnu kampanju o značaju preduzetništva, a naročito se trudi da sa partnerima iz – Amerike, Kine i Rusije promoviše inovaciono preduzetništvo.

"U Vladi Srbije želimo da podstaknemo jačanje veza između korporacija i startapova, a kroz izgradnju infrastrukture, stvaranja ekosistema i kreiranja sistema podsticajne poreske politike", rekao je Popvić.

Prema njegovim rečima, Srbija će razvijati ekosistem u kojem će velike kompanije i startapovi sarađivati i biti partneri, jer će to, kaže, srpskoj privredi doneti veći rast i nova radna mesta, a državnom budžetu veće prihode koji će biti usmereni za obrazovanje madih inženjera i njihovih inovacionih ideja.

Ističe da su osnovni korisnici i nosioci inovacija velike korporacije, koje se trude da postanu efikasnije i delotvornije, jer, objšnjava, one koje ne uspeju da inoviraju svoje proizvode, usluge i procese, dovode u pitanju svoju konkurentnost.

Prema podacima konsultantske kuće "Mekinsi", poručuje Popović, oko 98 odsto svetske privrede je pogođeno promenama koje je donela digitalizacija. 

"Do 2025. očekuje se da će digitalizacija doprineti 12.000 milijardi dolara BDP u Severnoj Americi, a u takvim uslovima, za preduzeća, vlade i pojedince inovacije postaju neophodne", ukazao je Popović.

Navodi da su velike korporacije shvatile da nove tehnologije, kao što su klaud, big dejta, robotiks, veštačka inteligencija, internet stvari, virutelna realnost otvaraju nove mogućnosti za rast.

"Danas više od polovine 500 najvećih svetskih kompanija radi sa startapovima, a to pokazuju primeri Fejsbuka, 'Simensa' i drugih korporacija u poslednjih nekoliko godina koje kupuju mnogo startapova", primetio je ministar.

Primećuje i da od 1955. godine od svih kompanija koje su se našle na Forčen 500 listi, danas postoji samo 60, a zahvaljujući ulaganju u inovacijama.

"Već imamo sjajne primere srpskih startapova čije su inovacije dovele do partnerstva sa najvećim svetskim korporacijama, ali želimo da takvu saradnju vidimo i sa korporacijama i unutar domaće privrede", rekao je Popović i pozvao sve komanije u Srbiji da prate aktuelnosti u startap sistemu i budu otvorene da apsorbuju ideje startapova, inženjera i preduzetnika.

Ukazao je da je danas najbolji svetski primer inovacionog ekosistema i najbolje saradnje između korporacija i startapova u Americi, a najviše u "silikonskoj dolini", koja je, ističe, bila podsticaj za sve u Evropi i Aziji da krenu putem inovacionog razvoja.

Zato je partner i mentor Srbije u razvoju inovacija Amerika, rekao je ambasador SAD u Srbiji Kajl Skot na otvaranju konferencije, koji je dodao da je ta zemlja uložila pola miliona dolara u srpske inovatore.

Ističe da su inovacije ključ uspeha, kao i da ekonomija svake zemlje zavisi upravo od inovacija.

Amasador kaže da je sve brža adaptacija kompanija u inovacijama bitna kako bi "preživele", i navodi da su mnoge firme propale jer nisu bile dovoljno inovativne.

Na razvoju inovacije, dodaje on, moraju da rade zajedno i vlade, akademija, velike korporacije i startap kompanije koje će stvoriti idealne uslove za razvoj inovacionog okruženja.

Ukazao je da oko 70 odsto startap kompanija u Srbiji ne koristi nikakav vid finansiranja za ulaganje u rast, ali da srpske komapnije i te kako imaju potencijal.

Jedan od dokaza da Srbija ima potencijal u razvoju inovacija je primer firme "Frame" iz Niša, koja je razvila desktop servis platformu, pogurala svoju ideju i prodala firmu kompaniji Majkrosoft za 165 miliona dolara.

Osnivač i direktor ICT Hub-a Dejan Ranđić kaže da je tema konfrencije saradnja korporacija sa inovativnim kompanijama, i kako će to moći da utiče na kreiranje novih biznis modela, novih kompanija i pospešivanje rada i razvoj postojećih.

"Ta saradnja apsolutno utiče na rast privrede i BDP zemlje, možda ne u ovom trenutku, ali pitanje inovacije i implementacije novih modela u srpske kompanije nije pitanje samo njihovog rasta, već i njihovog opstanka", objasno je Ranđić.

Menadžer inovacija i razvoja poslovanja ICT Hub-a Dušan Vukanović navodi da je konferencija o korporativnim inovacijama prva takve vrste u Srbiji, i ima, kaže, veliku i bitnu ulogu za srpsku ekonomiju.

"To je prilika da se velike korproacije povežu sa razmišljanjima, metodlogijama i alatima koji koristi tehnološki startap. Taj trend je prisutan u svetu. Nama nisu u fokusu tehnologije, već novi biznis modeli i ljudi koji treba da budu nosioci tih inovacija", zaključio je Vukanović.

Konferencije o korporativnim inovacijama je implementirana od strane ICT Hub-a kao deo projekta "Igralište inovacija", a podržana od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 23. септембар 2024.
16° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи