Šestović: Ima prostora za dalje povećanje penzija i plata

Ekonomista Svetske Banke u Srbiji zadužen za makroekonomiju i fiskalnu politiku Lazar Šestović kaže da postoji prostor za dalje povećanje plata i penzija u Srbiji u narednoj godini i pozitivno ocenjuje trendove oporavka domaće potrošnje.

Šestović je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen redovan godišnji izveštaj Svetske banke za Zapadni Balkan, rekao da je zbog reformi koje su sprovedene u proteklim godinama, povećana i projekcija rasta BDP za našu zemlju.

"Osnova naših projekcija jeste da će izvoz iz Srbije nastaviti da raste. To jeste najzdravija razvojna strategija Srbije. To očekivanje je bazirano na činjenici da je bilo dosta stranih direktnih investitora koji su došli u poslednjih nekoliko godina", kaže Šestović.

S druge strane, dodaje, dolazi do oporavka domaće potrošnje zato što dolazi do povećanja zarada i povećanja penzija.

"Sve se to reflektuje na domaću tražnju", ukazuje Šestović.

Rast uvoza jeste jedan od najvećih izazova, jer kako se povećavaju plate i penzije i raste domaća proizvodnja, najveći deo toga se preliva na uvoz, ocenjuje Šestović.

Drugi faktor jeste rast cene energenata, kaže i navodi da se obično cena nafte oduzima od rasta koji je ostvaren na bazi izvoza.

"Mi ne znamo tačno šta će se dešavati sa tim faktorima na srednji rok. Cena nafte je već blizu svog istorijskog maksimuma, nadamo se da neće dalje rasti ali mi to ne mozemo dalje da predvidimo", poručuje ekonomista Svetske banke.

Konstatuje i da su se ulaganja u infrastrukturne projekte značajno povećala u 2018, ali i napominje da ostaje pitanje šta će se dešavati u narednim godinama.

"Mi u svim našim razgovorima sa predstavnicima vlade insistiramo na tome da se nastavi taj snažni investicioni ciklus, jer javne investicije utiču direktno na povećanje BDP i omogućavaju privatne investicije", ističe Šestović. 

Rast BDP-a biće veći od planiranog u 2018. godini, konstatuje Šestović i dodaje da je Svetska banka korigovala svoju prvobitnu prognozu naviše za pola procenta, odnosno 50 bazičnih poena, te da je moguće da će i za naredne godine povećavati projekcije.

"Imali smo veoma dobre rezultate u prvom polugodištu, prosečan rast u prvih šest meseci je bio 4,9 procenata tako da je to nešto što nas je sve ohrabrilo da izmenimo svoje projekcije za čitavu godinu", naveo je Šestović.

Uticaj na rast BDP-a imaju i penzije

Šestović kaže da je to delimično rezultat oporavka u odnosu na bazu prvog polugodišta prošle godine, koje nije bilo baš najbolje. Ipak, uticaj na rast BDP imaju i penzije, koje su u nekim slučajevima dostigle nivo pre smanjenja, u nekima nisu, ali se tu "vidi oporavak" i reč je o 700.000 ljudi.

"Parametri za dalje povećanje plata su dogovoreni u okviru programa sa MMF tako da je sve to uključeno u projekcije za budžet za 2019. godinu. Ima određenog prostora i to je sada već planirano na neki srednji rok. Doći će do redovonog prilagođavanja plata", poručuje.

Na konferenciji je bilo reči i o Zakonu o PIO koji isključuje usklađivanje penzija sa troškovima života, a iz Svetske banke kažu da je, koliko oni razumeju, u pitanju privremena mera kojom se želi anulirati efekat ranijeg umanjenja penzija.

Kažu i da im je u razgovorima sa predstavnicima države rečeno da će se u narednom periodu pronaći drugo rešenje za ovo pitanje.

Na pitanje da li situacija na Kosovu i Metohiji može da utiče na smanjenje BDP-a, Šestović objašnjava da takva politička dešavanja mogu da utiču na investitore da sačekaju sa ulaganjem u Srbiju.

Šestović je na konferenciji za novinare podsetio i da nivo javnog duga u Srbiji konstantno opada i da je razlog za to pre svega manje zaduživanje države i činjenica da se garancije ne izdaju javnim preuzećima.

Navodi i treći faktor koji bi pomogao da se smanji zaduženost zemlje, a to je kretanje kursa dolara i evra i odnosa prema dinaru.

"Došlo je do slabljenja dolara, a nama je otprilike trećina duga u dolarima", podseća, te kaže da je u odnosu na susedne zemlje Srbija među prosečno zaduženima.

Ono po čemu se mi razlikujemo, napominje Šestović, jeste da javni dug u Srbiji opada za razliku od drugih, gde stalno raste.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво