Savremene tehnologije i tajni agenti protiv šverca

Stanje u državnom budžetu znatno je bolje od očekivanog. Tome sa 4,5 milijardi dinara doprinose i akcizne markice koje su na svakom pakovanju kafe obavezne od pre devet meseci. Inače trećina ukupnih prihoda u državnu kasu je od akciza na naftne derivate, duvan, kafu... To su i proizvodi koji se najviše švercuju. Zato se uz zvanične inspekcije u borbu protiv šverca uključuju i oni koji legalno posluju, koriste se savremene tehnologije pa čak i tajni agenti.

Nelegalni zasadi duvana očitavaju se na satelitskom snimku uz pomoć senzora. Time se bavi privatna firma, a država ima hodograme u kojima su poreski inspektori i policija koji uništavaju takve zasade.

Privatnim istragama pribegavaju i proizvođači kafe. Kažu na deklaracijama ne piše da u pakovanju kafe ima i graška i leblebija, ali se to internom kontrolom lako dokazuje.

"Ako primetimo nešto i dođemo do nekih dokaza, mi ih predajemo s jedne strane Ministarstvu poljoprivrede, s druge strane Ministarstvu finansija", kaže Andrej Bele, direktor "Grand kafe".

U punjenju budžeta za ovu godinu od 1,178 milijardi dinara akcize učestvuju sa 29 odsto, odmah posle prihoda od PDV-a. Najveće su akcize na naftu i naftne derivate, zatim cigarete, alkoholna pića i kafu.

Rad radne grupe u kojem su inspekcije, kažu proizvođači akcizne robe, daje rezultate, ali oni očekuju i pooštrenu kaznenu politiku za švercere.

"Sveži podaci za ovu godinu govore da je naplata poreza povećana za prvu polovinu 2018. za 8,4 odsto, odnosno za nekih 14 milijardi dinara. To je prvenstvenio rezultat bolje naplate poreza i prevođenja sive ekonomije u legalne tokove", kaže Goran Pekez, direktor "Japan tabako internešenela"

"Mi kao kompanija na godišnjem nivou u proračun izdvojimo više od milijardu i trista miliona dinara. Znači dobrih 11 miliona evra, a znamo da držimo tržište od 52 odsto i ako zbrojimo razliku, ako je svako to platio, znači to se u državnom proračunu mora prepoznati", kaže Andrej Bele.

Vlada reaguje i najavljuje promenu Zakona, pa će u kontrolu najvećih proizvođača ređe da bi inspektori imali više vremena za nadzor onih koji su često ostajali van kontrole.

"To znači da proizvođač koji poštuje evropske standarde, koji ima sertifikate i tako dalje, može da očekuje ukoliko je ušao u nizak rizik, neće biti kontrolisan najmanje narednih godinu dana i nema administrativni trošak koji je do sada imao", kaže Dragana Ilić iz Naleda.

Očekuje se uvođenje elektronskog inspektora, integrisanje podataka inspekcijskih službi i carine, analiza rizika. Sve to trebalo bi da smanji troškove onima koji posluju legalno, ali i smanji broj onih u sivoj zoni.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
24° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи