Grčić: Rešili smo probleme sa Rumunima oko "Đerdapa"

Srbija i Rumunija su, posle niza sastanaka, uspele da reše sve probleme oko funkcionisanja zajedničke hidroelektrane "Đerdap", izjavio je v. d. direktora EPS-a Milorad Grčić nakon sastanaka sa direktorom rumunske kompanije "Hidroelektrika" Bogdanom Nikolajeom Badeom, u hidroelektrani "Đerdap 1".

Dve strane su uspele da se dogovore o mnogim važnim pitanjima, među kojima i sanaciji slapišta, koja bi uskoro trebalo da počne.

Milorad Grčić je rekao da će dve strane napraviti presek do današnjeg dana i videti ko kome koliko duguje i kako će se to eventualno rešavati.

"Napravili smo značajne pomake u rešavanju dosadašnjih problema i trasiranju budućnosti hidroelektrane 'Đerdap 1 i 2'. Ovo je posebno važan i veliki dan, pošto smo konačno krunisali rešenje problema oko tri tačke oko kojih razgovaramo već duže vreme", rekao je Grčić novinarima.

Prvi nivo se odnosi na osnovu saradnju srpske i rumunske strane pošto su hidroelektrane "Đerdap 1 i 2" podeljene podjednako na pola po pitanju kapaciteta.

"Prvi nivo podrazumeva saradnju dve strane kako bi se omogućio proces proizvodnje struje iz Dunava. Bez te saradnje na dnevnom nivou nema rada. Ta saradnja je uvek bila odlična i sada je na zavidnom nivou. Uspeli smo da je unapredimo i na nivou dispečera i pripreme za obnovu od leda i pripreme prevodnica. Taj taj deo problema više ne postoji", rekao je v. d. direktora EPS-a.

Kako je rekao, dogovoreno je da se, između ostalog, ubrzo potpiše dogovor o sanaciji slapišta, što je veoma važno za funkcionisanje hidroelektrane (drugi nivo).

"Rumunska strana pravi eleborat i projektnu dokumentaciju za ono što pripada njima, a mi za našu stranu. Rumunu su malo veći opstimisti i misle da će biti spremni da u toku 2019. raspišu tender za izvođenje radova. Mi smo malo oprezniji, nadamo se da ćemo biti spremni. To je obiman i komplikovan projekat, imamo visok nivo razumevanja", rekao je Grčić.

Navodi da "Đerdap" radi skoro pola veka i da periodično postoji tzv. velika voda.

"Tada dolazi do prelivanja preko brane i voda koja se preliva iz godine u godinu pravi problem na rečnom dnu, taj problem je kulminirao i u narednih nekooiko godina je neophodno obaviti sanaciju slapišta. Slapište je deo rečenog korita gde pada voda sa velike visine kada se preliva brana. Sanacija ne može da se uradi tako što će samo jedna strana to da obavi, već mora se saniraju obe strane", objasnio je v. d. direktora EPS-a.

Dogovoreno je rešavanje problema, kako je rekao Grčić, koji je već skoro 20 godina kamen spoticanja u saradnji dve strane – održavanje priobalja i u tom delu je napravljen krovni dogovor.

"Po pitanju održavanja nivoa reke Nere, koji podrazumeva nivo Nere na samom ušću u Dunava. Taj nivo je 68 metara, da bi se održao ne sme biti manji ni viši, ne sme biti niži da bi se mogla proizvoditi struje, niti više da bi se zaštitile obale pretežno srpska od poplava. Samo održavanje nivoa kote Nere 68 je strašno složen i skup proces", naveo je v. d. direktora EPS-a.

Dodao je da su ranije postojali neki dogovori i potpisani sporazumi i da se to i danas rešava u okviru mešovite komisije sa predstavnicima dve zemlje.

Ističe da se sve što je dogovoreno danas uklapa u politiku predsednika Srbije Aleksandra Vučića po pitanju "Đerdapa" i politiku Vlade Rumunije.

"Uspeli smo da se dogovorimo posle skoro godinu dana rada i analiza naših razgovora i ubeđivanja. Nije svaki razgovor bio lep kao danas niti smo uvek imali osmehe na licu", rekao je Grčić i zahvalio Badeu na saradnji.

Bogdan Nikolaj Bade je rekao da mu je drago što je sa Grčićem uspeo da reši mnoge stvari po pitanju "Đerdapa".

"Mi smo na prethodnim sastancima utvrdili mere da bi rešili probleme iz prošlosti i šta treba da uradimo u budućnosti da bi poboljšali eksploataciju. Ponovo smo danas izvršili procenu stanja i dinamiku radova i jako mi je drago da konstatujem da su obe strane na doborm putu i da su načinile značajne korake. Razgovali smo danas o modelitetima izvođenja radova na dodatnoj zašitti slapišta i na srpskoj i na rumunskoj strani. Uveren sam da ćemo sledeće godine pokrenuti radove", rekao je Bade.

Dodaje da je sa Grčićem razgovarao i o načinu obnavljanju saradnje i definisanju toga kako ćemo biti rešena neka pitanja iz prošlosti oko održavanja priobalja.

"Tu smo takođe na dobrom putu", dodao je Bade.

"Počela peta faza revitalizacije hidroelektrane 'Đerdap 1'"

Grčić je naveo da je u hidroelektrani "Đerdap 1" počela peta faza revitalizacije, u kojoj će biti remontovani poslednji peti i šest agregat.

V. d. direktora EPS-a je rekao novinarima da peta faza počela 3. septembra, kada je zaustavljen peti agregat i podsetio da su u prethodnoj fazi remontovana četiri agregata, koji su sada kao novi.

"Ostala su još dva, od čega je jedan zaustavljen i u fazi je rasklapanja. Za 13 do 13 i po meseci treba da traje njegov remont, posle toga ostaje poslednji, šest, agregat. Na prvih četiri smo remontom dobili nešto preko 60 megavata povećane snage. Na preostala dva agregata će snaga biti povećana za po 20 megavata, rekao je Grčić, koji je obišao radove na petom agregatu u hidroelektrani "Đerdap 1".

Naveo je da se u remontu primenjuju najmodernija rešenja i najsavremeniji materijali u remontu hidroagregata.

Podsetio je da je u julu potpisan aneks ugovora za remont sa ruskom firmom "Silovie mašini" iz Sankt Peterburga i istakao da je to jedna od najboljih kompanija kad je reč o izgradnji hidroagregatau.

"Odmah posle revitalizacije šestog agregata počinjemo sa revitalizacijom agregata ‘Đedap 2', koji ima deset agregata. Mi smo ove godine imali dobru proizvodnju struje, u prvoj polovini godine nivo ‘Đerdapa' je bio značajno viši od proseka, pošto je, inače, hidrologija bila dobra", naveo je Grčić.

Dodaje da će ovo biti dobra godina za EPS.

"EPS će 2018. u odnosu na prethodnu godinu završiti i sa povećanim brojem proizvodenih kilovata i tona uglja", poručio je Grčić.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво