Kakvo meso kupujemo

Posle poslednje velike zaplene švercovanog mesa – 23 tone brazilske junetine sa isteklim rokom trajanja, ponovo je u javnosti aktuelizovano pitanje kakvo meso jedemo, kao i da li je zdravstveno bezbedno ujedno i kvalitetno.

Meso i proizvodi od mesa koji se legalno proizvode, uvoze, distribuiraju i prodaju u Srbiji bezbedni su za upotrebu, a potrošači koji se odluče za nelegalne kanale prodaje, čine to na sopstveni rizik, tvrde u Republičkoj veterinarskoj inspekciji.

"Gde je promet veći tu kupujem... Gledam i cene da vam kažem", rekla je jedna Beograđanka.

Naši sagovornici kažu da biraju dobrog proizvođača, za kojeg misle da je najsigurniji, ali i da iz istog razloga kupuju u velikim trgovinskim lancima.

Takvi trgovinski lanci vrše dodatne provere.

"Postoji pet nivoa provere bezbednosti i kvaliteta proizvoda u prodajnim lancima. Od trenutka kada dobavljač poželi da se ulista u maloprodajni objekat, zatim kada ulazi roba u distributivni centar, preko načina vožnje do maloprodajnog objekta, kao i finalna kontrola prilikom prijema u maloprodajnom objektu i sve vreme dok je roba izložena u vitrinama", kaže Milica Popović iz kompanije "Delez Srbija".

Kupci očekuju da u rafovima pronađu kvalitetne i zdravstveno bezbedne proizvode, a izbor često zavisi od kupovne moći.

"Jasno je da za viršlu od 200 i viršlu od 500 dinara ne postoji razlika u bezbednosti, ali postoji razlika u sirovini koja se nalazi u tom proizvodu... Bezbednost hrane je odsustvo patogena i drugih hemijskih i bioloških agenasa koji mogu uticati na zdravlje ljudi. A, što se tiče kvaliteta mesa - tu govorimo o sirovini koja je u samom proizvodu kao i o njenoj biološkoj vrednosti, to jest ono šta organizam može da iskoristi kao biološki vredan protein", rekao je Zoran Ivanović, načelnik Odeljenja veterinarske inspekcije.

Za donošenje odluke pri kupovini detaljne informacije su neophodne, kažu u potrošačkim organizacijama.

"Zalažemo se za to da kad nadležni organi utvrde da postoje određene nepravilnosti, da li što se tiče deklaracije ili papirologije koja prati robu ili pak same bezbednosti proizvoda, i kada se trgovci ili oni koji stavljaju tu robu u promet sankcionišu, da sve te informacije budu lako dostupne potrošačima da bi oni kao krajnji kupci mogli da se odluče da li će toj kompaniji ponovo ukazati poverenje ili će se pak odlučiti na svojevrstan bojkot", ističe Nikica Jovanović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

Domaćinstvo u Srbiji prosečno godišnje potroši oko 112 kilograma mesa. Najviše koristimo pileće meso, 50 kilograma godišnje. Sledi svinjsko pa goveđe, a tek onda ostale vrste mesa.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво