Prvi raskid ugovora u "švajcarcima" u korist pravnog lica

Privredni apelacioni sud doneo je prvu pravnosnažnu presudu kojom je raskinut ugovor o kreditu u švajcarskim francima za pravno lice, saopštilo je udruženje "Efektiva".

Iste pravosnažne odluke o raskidu ugovora zbog promenjenih uslova, odnosno rasta kursa švajcarskog franka prethodno je u dva naprava doneo i Apelacioni sud u Novom Sadu u korist građana, dok je Apelacioni sud u Beogradu imao drugačiji stav.

Naime, početkom aprila Aplacioni sud u Beogradu je odbacio tužbu za poništenje ugovora o stambenom kreditu u švajcarskim francima iz 2008. godine između klijenta i banke i istovremeno odbio tužbeni zahtev za raskid tog ugovora zbog promenjenih uslova, odnosno rasta kursa švajcarskog franka.

Taj sud je međutim ukazao da očekuje stav Vrhovnog kasacionog suda povodom ovog pitanja, pa je sudijama svog Građanskog odeljenja predložio da zastanu sa odlučivanjem po žalbama "radi jednakog postupanja u jednakim stvarima koje se zasnivaju na istom činjeničnom stanju i pravnom osnovu".

Pravosnažnom presudom u korist pravnog lica, Privredni apelacioni sud je potvrdio prvostepenu presudu Privrednog suda u Beogradu, a kojom je raskinut ugovor o kreditu u švajcarskim francima.

Tužba za raskid ugovora podneta je preko udruženja "Efektiva" 2015. godine, prvostepena presuda je doneta u decembru 2016, a potvrđena je februaru ove godine, precizira se u saopštenju ovog udruženja.

Šta piše u presudi? 

Presudom je utvrđeno da je od trenutka podizanja kredita 2007. godine, do kraja 2016. godine došlo do rasta kursa franka u odnosu na dinar za 239 odsto.

Na ime kredita, korisnik je dobio nešto manje od dva miliona dinana, do trenutka donošenja presude je vratio nešto više od pet miliona, a preostalo je da plati još oko 700.000 dinara, što predstavlja značajnu nesrazmeru uzajamnih davanja na štetu klijenta.

Te okolnosti sud je cenio kao otežavajuće ispunjenje obaveza jedne ugovorne strane, u ovom slučaju dužnika i zaključio da bi bilo nepravično da se takav ugovor održi na snazi, pošto kao takav više ne odgovara očekivanjima ugovornih strana kao ni svrsi samog ugovora.

"Najbitinja konstatacija ove presude je činjenica da je dužnik na ovakav način doveden u neravnopravan položaj u odnosu na banku, tj. doveden je u situaciju da sam snosi rizik poslovanja banka, u smislu da je rizik kursnih i kamatnih oscilacija prenet isključivo na njegovo poslovanje", smatra "Efektiva".

"Valutna klauzula ne sme biti instrument bogaćenja" 

Takođe, potvrđeno je i da valutna klauzula ne sme biti instrument bogaćenja jedne strane, ovde banke, već da ona služi isključivo u svrhu očuvanja vrednosti pozajmnjenog novca, ali do granice jednakosti uzajamnih davanja, što kod kredita u švajcarskim francima nije slučaj, navodi se u saopštenju.

Udruženje "Efektiva" smatra da je ova presuda novi podstrek za oko 20.000 zaduženih u švajcarskim francima, koji sada na identičan način mogu da traže raskid ugovora.

Sa druge strane, bankama se pruža mogućnost dogovora sa klijentima u cilju pravične izmene ugovora, odnosno svođenja potraživanja kroz dinarsku restituciju.

To podrazumeva da svaka ugovorna strana vrati drugoj ono što je od nje primila u dinarima, uz pripis zatezne kamate, čime bi se kod dugoročnih stambenih kredita postigao efekat umanjena glavnice i mesečne rate za 30-70 odsto, dok bi dobar deo ovih kredita, kao što je slučaj u konkretnoj presudi, zapravo bio u pretplati i banka bi određeni novac morala da vrati klijentu.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво