Kreativna ekonomija za brži rast i veću zaradu

Srpska ekonomija raste, čak i brže od očekivanja. Ipak nedovoljno brzo da bismo sustigli razvijene zemlje. Za to nam je potrebno dvostruko veća brzina a za nju novi model rasta - više investicija u moderne tehnologije i podsticanje kreativne ekonomije koja zahteva viši nivo znanja i donosi veću zaradu.

Rast od 20 odsto godišnje, i to u proizvodnji najsofisticiranijih sistema za farmaceutsku industriju koja nalazi put do Evropske unije, Rusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata. I najviša ocena rejtinga 3A. Moguće je i to u domaćoj porodičnoj firmi Dušana Perovića sa 160 zaposlenih.

"Naša kompanija nije kupila nijednu licencu, radi se o sopstvenom razvoju i o jednoj izuzetnoj visprenosti mojih tehničkih timova i sradnika sa kojima radnim da prepoznaju šta je to proizvod koji će se komercijalizovati na prostoru EU što smatram najvećim uspehom", kaže Dušan Perović, vlasnik "Termoventa".

Perović ima problem da dođe do kvalitetnih proizvodnih radnika i za to kao rešenje vidi dualno obrazovanje. 

Mora da se razmišlja dugoročno, bar deset godina unapred i da se poveća konkurentnost na novim osnovama, kaže ministar finansija.

Dušan Vujović kaže da je anomalija u Srbiji u tome što su sektori sa visokim učešćem niskokvalifikovane radne snage glavni izvoznici.

"Znači, ovo što radimo, cipele garderobu i ostalo - oni su postali glavni izvoznici. Nije to loše na kratak rok, ali na duži rok će stepen prilagođavanja i novih tehnologija biti posebno intenzivan u tim sektorima. Moramo danas da razmišljamo o tome šta ćemo da radimo sa poslovima koji će biti preuzeti od robota ili će nestati", rekao je Vujović.

Zato, kažu stručnjaci, školski sistem kod đaka treba više da podstiče kreativnost, a manje poslušnost.

Profesor Lazar Džamić kaže da je kreativna industrija neka vrsta žice koja može da pokupi sve ostale grane ekonomije kod nas i sve to podigne na viši nivo.

"Da ne govorim o tome da specifično neke grane industrije poput razvoja softvera, kompjuterskih igrica, uključujući marketinške komunikacije su najbrže rastuće industrijske grane u svetu i to treba da uključimo i kod nas", rekao je Džamić.

Kreativna ekonomija je svuda oko nas, ali je često ne vidimo. Zato za kraj, još jedan primer.

Grupa mladih inženjera nadogradila je aparat na običnu presu za reciklažu konzervi. Tu se evidentira svaka ubačena konzerva gde proizvođač daje bodove i nagrađuje konzumente, tu dobija sirovinu a grpa mladih inženjera ima benefite kao uostalom i celo društvo zbog zelene ekonomije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи