Sve kvalitetnija vina odlaze iz topličkog kraja

Vinogradari u topličkom kraju, u nešto vedrijem raspoloženju i sa više optimizma nego ranije, proslavljaju svoju slavu, Svetog Trifuna. Tome su sada, nakon decenija propadanja vinograda, doprineli preko stotinak hektara novih zasada, kao i novoizgrađene vinarije, u kojima se iz godine u godinu, proizvode sve kvalitetnija vina koja najvećim delom završavaju u izvozu.

Obnova stare vinogradarske slave započela je u prokupačkom selu Gojinovcu, gde danas, umesto trnja i korova, gospodare najpoznatije svetske i domaće sorte grožđa.

"Zbog vremenskih uslova i blage zime, mi smo krenuli nešto ranije sa rezidbom, negde polovinom januara, nastavićemo posle Svetog Trifuna", kaže direktor vinarije u Gojinovcu Dragan Kovačević.

Sa obnovom vinograda, u zavičaj se vraća i domaća, autohtona sorta Prokupac, koja je tridesetih godina prošlog veka zauzimala i do 98 procenata tadašnjih površina.

Trenutna proizvodnja prokupca, iako znatno veća nego ranije, ne zadovoljava potražnju i zato ovde podižu nove zasade.

Subvencija autohtone sorte

"Ministarstvo poljoprivrede subvencioniše ovaj vid proizvodnje, znači ovu autohtonu sortu, pogotovo prokupac u našim krajevima", rekao je Dejan Tonić iz Poljoprivredne stručne službe u Prokuplju.

Vina od ostalih sorti grožđa, iz ovdašnjih vinarija, u čiju izgradnju su uloženi milioni evra, sve su prisutnija na svetskim tržištima.

"Traži se nešto novo, nešto drugačije i zanimljivije. Ljudi dođu, vide vinograde, probaju vino...", kaže Darko Tomićević, tehnolog u vinariji u Gojinovcu.

Vinogradi su u Toplici doprinosili dobrom glasu domaćina, sada su im ostali verni u malom broju domaćinstava.

"U gradu Svetog Prokopija, gde su mošti Svetog Prokopija, Svetog Georgija, loza koja nosi naziv autohtona srpska sorta Prokupac i Sveti Trifun. Pa onda možete da pogledate koja je to blagodat i sila", napominje vinogradar Miodrag Stanković.

A bez njih je nekada, po prokupačkim brdima, proizvodnja bila nezamisliva. Sada su retkost i uglavnom turistička atrakcija, ali i važan simbol tradicije, koja u saradnji sa savremenim tokovima, ubrzano vraća ovaj kraj na vinogradarsku mapu Srbije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 20. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво