Štednja – šansa za osiguranja, investicione fondove, ali i državu

Moguće je da Srbija ima više od 18.000 milionera, kako su to nedavno pisali podgorički mediji, izveštavajući o svoja 54 milionera. Ali samo kada se štednja u bankama obračuna u dinarima. U evrima slika mnogo drugačija. Na samo 350 računa je više od pola miliona evra. U proseku tačno po 962.000, podaci su Narodne banke. U bankama ukupno štedimo 9,29 milijardi evra, a iznos bi bio i veći da kamate nisu tako niske. Tu šansu za sebe vide osiguranja, investicioni fondovi ali i država.

Osiguranja su ponudila polisu sa jednokratnom uplatom i kamatom većom od bankarske. To je podstaklo rast životnog osiguranja, a 15 odsto prodatih polisa su jednokratne i to je kažu, dovoljan pokazatelj da su osiguranja iskoristila šansu.

"Trenutna fiksna kamatna stopa, i to po odluci Narodne banke, je 2,25 odsto, a u zavisnosti od sistema dobiti od osiguravača do osiguravača, neka osiguravajuća društva daju i do četiri odsto", ukazuje Kristof Cetl, direktor Grave osiguranja.

U nekim osiguravajućim kućama tvrde da je vreme da se vrate osnovnoj funkciji – osiguranju, a ne štednji. Zbog toga je u ponudi i nova polisa u kojoj osiguranje pokriva rizik za nesrećni slučaj dok vlasnik polise preuzima rizik za to kolika je dobit.

"Nismo konkurencija investicionim fondovima, ovo je posao koji radimo zajedno sa investicionim fondovima. Mi ta sredstva ulažemo upravo u investicione fondove i na prodaju takvih vrsta polisa, nama su potrebni investicioni fondovi", napominje Zoran Blagojević iz Viner štediše osiguranja.

Mogućnost najsigurnijeg ulaganja pred kraj godine, ponudila je država u dinarskim i obveznicama denominovanim u evre, sa rokom otplate na dve, tri, pet i 10 godina.

"Građani Republike Srbije najradije su ulagali u desetogodišnje štedne obveznice u evrima, koje su imale prinos četiri procenta, tako da su ukupna ulaganja u hartije u evrima skoro 17 i po miliona evra", dodaje direktor Uprave za javni dug Branko Drčalić.

"Očigledno očekivanja po pitanju ročnosti su da će kamatne stope biti stabilne, odnosno relativno niske", ukazuje ekonomista Zoran Grubešić.

Dok se čeka u kom pravcu će krenuti kamate, domaće tržište raste bar u ponudi.

"Mislim da je svakako dobro da imamo tu lepezu ponude različitih finasijskih instrumenata, to omogućava i investicionim investitorima ali ovoga puta i fizičkim licima, građanima, emitovanjem emisije državnih obveznica da se opredele", dodaje Grubešić.

Država najavljuje da će već u prvom tromesečju ove godine emitovati još obveznica namenjenih građanima, a zatim i u oktobarskoj nedelji štednje.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
26° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи