Svetska banka: Zapadnom Balkanu potreban novi model rasta

Zemljama Zapadnog Balkana je potreban novi model rasta zasnovan na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većem učešću privatnog sektora u privredi, poručuju iz Svetske banke.

"Poslednjih godina zemlje Zapadnog Balkana napredovale su u reformi javnih finansija i regenerisanju privrednog rasta, ali njihovi građani možda još ne osećaju koristi od toga", rekla je direktorka Svetske banke za Zapadni Balkan Linda van Gelder na predstavljanju izveštaja "Zapadni Balkan: ubrzanje motora rasta i prosperiteta" u Beču.

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu da pomognu ovim zemljama da godišnje rastu oko pet odsto, što bi im omogućilo da dostignu standard EU za dve, umesto šest decenija, koliko će im, prema proceni Svetske banke, biti potrebno da sustignu EU ako njihov privredni rast nastavi da se kreće stopama ostvarenim između 1995. i 2015. godine.

Usredsređenost na strukturne reforme može da, prema rečima direktorke za Zapadni Balkan, ubrza privredni rast regiona i poboljša život ljudi tako da dostignu nivo standarda u Evropskoj uniji.

Privredni rast u zemljama Zapadnog Balkana pre 2008. godine u proseku je bio pet do šest odsto godišnje i bio je viši od onog u zemljama EU i u svetu. Nakon finansijske krize taj rast se prepolovio i zaustavio je hvatanje koraka sa životnim standardom u zemljama EU.

"Privredni rast koji je ostvarivan pre finansijske krize dokaz je potencijala koji imaju zemlje Zapadnog Balkana", rekao je Harald Vajglajn, direktor odeljenja za ekonomsku politiku, finansijska tržišta i carine, u Ministarstvu finansija Austrije.

"Sada je najvažnije da se kao prioritet primene mere koje će podstaći privatne investicije, koje će ojačati regionalnu saradnju i otvarati nova radna mesta", dodao je.

Veći izvoz, veće investicije i veća zaposlenost su prioritet za sve kreatore ekonomske politike, dok će bolja ekonomska saradnja u regionu povećati učešće izvoza u BDP-u, navodi se u izveštaju.

Učešće privatnog sektora u privredama zemalja u kojima država i dalje vodi glavnu reč u privredi takođe mora da dobije značajniju ulogu, a niska i sporo rastuća produktivnost zahteva poboljšanje uslova poslovanja kako bi se privukli privatni investitori i povećao broj privatnih firmi.

Svetska banka, takođe, ukazuje na to da je nezaposlenost u ovom regionu skoro dvostruko veća nego u drugim malim zemljama u tranziciji koje su sada članice EU, pri čemu polovina stanovništva sposobnog za rad traži posao, a četvrtina ne može da ga nađe.

"Zato je ključ u obezbeđenju da što više ljudi učestvuje na tržištu rada, što se može postići tako što će se otkloniti uzroci koji ljude odvraćaju od rada, s tim da se istovremeno uklone prepreke za zapošljavanje sa kojima se suočavaju stariji, mladi, žene i manjine", zaključuje se u izveštaju.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво