Napredak, ali i problemi među privrednicima iz Beograda i Prištine

Brojni problemi koji muče privrednike iz centralne Srbije i sa Kosova i Metohije prilikom međusobne trgovine i dalje su prisutni, opterećeni politikom i predrasudama iako se poslednjih godina beleži evidentan napredak u odnosima među privrednicima, poručeno je sa skupa "Privredna saradnja i normalizacija odnosa Beograda i Prištine".

U Privrednoj komori Srbije, u okviru skupa, predstavljeni su rezultati istraživanja među privrednicima sprovedeni na KiM i u centralnoj Srbiji o tome koji su njihovi najveći problemi u međusobnoj trgovini.

Cilj istraživanja je bio da se identifikuju problemi među privrednicima čija je godišnja robna razmena vredna 400 miliona evra. Istraživanje je obuhvatilo preduzeća iz sektora poljoprivrede, prerađivačke industrije, trgovine i saobraćaja.

Osnovni problemi koji su istaknuti na skupu su loša komunikacija među nadležnim institucijama kako na KiM tako i u centralnoj Srbiji, problem funkcionisanja platnog prometa, promena strane valute u dinare, brzina izdavanja sertifikata, nepriznavanje međusobnih setifikata pre svega u poljoptivredi, otežan saobraćaj na administrativnim prelazima...

Predsednik PKS Marko Čadež rekao je da za rešavanje praktičnih problema privrednika nije potrebna isključivo visoka politika već, kako je rekao, samo malo više dobre volje sa obe strane. 

"Ostalo je još mnogo posla da uradimo, neke stvari se neočekivano dugo ponavljaju. Novu nadu za privrednike daje Berlinski proces u okviru kojeg smo otvorili sva ova pitanja koja se tiču necarinskih barijera, trgovine, procedura kako bismo učinili naš prostor jedinstvenim tržištem sa 18 do 20 miliona ljudi", kazao je Čadež obraćajući se predstavnicima kompanija, NVO sektora, strzčnjacima i predstavnicima diplomatskog kora.

Jedan od problema je što se, kako je rečeno na skupu, na primer, "lekovi iz Srbije mogu uvoziti na Kosmet samo kao humanitarna pomoć" a procedura je duga i komplikovana. Za ostale farmaceutske proizvode i lekove, potrebne su pojedinačne dozvole.

Takođe, PTT pošiljke iz centralne Srbije se na KiM često otvaraju a ograničena je i vrednost pošiljke na 2.000 evra.

Takođe, privrednici se suočavaju sa duplim oporezivanjem roba, a preporuka sa skupa je da se uvede što pre elektronsko plaćanje roba.

Predsednik PK Kosova Safet Grdžaliju rekao je da ekonomska saradnja "50 koraka" u odnosu na političku saradnju.

"Treba da ojačamo dijalog, jer je budućnost u ekonomskoj saradnji. Predloge iz ovog istraživanja prosledićemo i prištinskim vlastima", naglasio je on i dodao da kako bi se ostvarilo članstvo u EU prioritet je "ekonomska integracija regiona pa zatim politička integracija".

Predsednik UO Foruma za etničke odnose Dušan Janjić istakao je da za sada nema zajedničkih projekata ali ima bezbroj sporazuma.

"Perspektiva srpske zajednice na Kosovu nije svetla. Položaj srpske zajednice je toliko ispolitizovan i dramatizovan da još uvek nemamo ni poslovnu asocijaciju koja bi povezala Srbe sa severom KiM", naveo je Janjić.

Isto tako, jedan od problema prema rezultatima istraživanja koje je sprovedeno među privrednicima je da deklaracije na proizvodima nemaju jednak nivo usaglašenosti, odnosno, da se neravnomerno koristi srpski i albanski jezik na dokumentima i proizvodima.

Zatraženo je da se sve necarinske barijere ukinu kako bi se olakšao protok roba i usluga.

Evidentan je napredak u odnosu na godine ranije, ali je potreban značajniji angažman sa obe strane svih učesnika.

"Kosovski privrednici naglašavaju da je uticaj politike na robnu razmenu kao i predrasude, jedan og glavnih problema sa kojima se suočavaju prilikom izvoza u Srbiju", rekla je na skupu u PKS Olivera Ceni Bardići, konsultant na izradi studije.

Ceni Bardići je naglasila da 50 odsto anketiranih privrednika kaže da na primer, beogradkse vlasti često traže dodatne papire prilikom izvoza robe sa Kosmeta, a da su i zahtevi sa prištinske strane takođe komplikovani.

"Podaci pokazuju da 80 odsto kosovskih kompanija ističe da je politički uticaj veći nego ekonomski uticaj prilikom trgovine sa Srbijom", objašnjava Ceni Bardići.

Zbog toga, kaže, privrednici sa KiM ozbiljno razmatraju mogućnost da promene koridor, odnosno da robu ne prevoze kroz centralnu Srbiju.

"Kosovski biznismeni kažu da im se namerno blokira koridor prevoza robe kroz Srbiju ka EU", objašnjava ona.

Na skupu u PKS su Nenad Đurđević, direktor sektora za međunarodne ekonomske odnose PKS i predsednik PK Kosova Safet Grdžaliju uručili plaketu zahvalnosti zamenici ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji Trejsi Galager zbog kako je rečeno, značajnog doprinosa ambasade u ekonomskom povezivanju srpskih i kosmetskih privrednika.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
24° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво