Od malinjaka do briketa za ogrev

Tone i tone ostataka, orezina iz malinjaka, inače obnovljivog izvora energije, svakog proleća i jeseni u užičkom kraju završi na isti način. 

Ljiljana Mirosavić iz Karana kaže da se ostaci seku, sakupe se i pale. 

"Do sada smo bacali u jaruge i palili. Ništa se nije koristilo", ispričala je Nada Lučić iz sela Ribaševina.

Uz ideju Dragojla Božića, prošlogodišnjeg pobednika najpre nacionalnog a potom i regionalnog Foruma za zelene ideje, orezine maline, ovog proleća, iskorišćene su na pravi način.

"Naša ideja je da otpad koji se kod nas stvara – orezina od maline, upotrebimo tako što ćemo ga koristiti kada mu je vreme, a to je zimi", kaže Dragojlo Božić iz Užica.

Dragica Reljanović iz Fondacije "Trag" rekla je da taj otpad ne završava kao paljevina, već se od njega pravi briketi i na taj način se smanjuje korišćenje šuma kao resursa, kao ogrevne sirovine.

Trenutno u seoskom domaćinstvu Lučića, koje je suvlasnik u proizvodnji – prikupljaju, seckaju i melju orezine od malina, ali je to tek jedna od mogućnosti za brikete i dobijanje toplotne energije.

"Osim maline, tu je orezina od kupine, sve granje nastalo od orezivanja voćnjaka, vinove loze, ono što ostaje od šaše od kukuruza – i od toga može da se proizvede i agrobriket i agropelet", kaže Dragojlo Božić.

I mada sirovine ima na svakom koraku teritorije Zlatiborskog okruga, za sada su ograničeni na sela u Lužničkoj dolini pokraj Užica.

Momčilo Lučić iz Ribaševine kaže da je to krug od 10 kilometara. "Svuda ima dosta malinjaka. Cena goriva diktira u ovom momentu naše kretanje", rekao je Lučić.

Do intenzivne proizvodnje, koja počinje po završetku prolećnog a potom i jesenjeg orezivanja malina, prikupljaju rasutu sirovinu, spremaju skladište za sušenje biomase i za ovu godinu planiraju 100 tona briketa od odbačenog, i do sada, u voćnjacima spaljivanog organskog otpada.