Koja srpska roba je dobrodošla u Kini

Kineska banka ubuduće će poslovati i u Srbiji. To je, kažu u obe zemlje, još jedna potvrda dobre saradnje. Srbija je jedan od 16 partnera Kine u okviru modela saradnje te zemlje sa zemljama Centralne i Istočne Evrope. Iz ovih zemalja u drugu ekonomiju sveta beleži konstantan rast. Srpski je skroman, makar ako se uporedi sa onima koji u razmeni sa Kinom imaju čak i suficit. Ovih dana potpisan je sporazum koji predviđa da možemo da izvozimo jagnjeće i juneće meso.

Novi put svile dug 12.000 kilometara doveo je voz pun robe iz Kine u Veliku Britaniju. Španija je takvu liniju iskoristila da u najmnogoljudniju zemlju izveze vino, masline, šunku. Srbija je možda daleko od takve linije, ali je Kina, ipak, zainteresovana.

"Mi imamo nameru da uvozimo mlečne proizvode, vino, jagnjeće i teleće meso", kaže Li Mančang, ambasador Kine u Srbiji.

Za pet godina saradnje izvoz iz 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope u Kinu porastao je za 173 odsto. Srbija sa izvozom od 20 miliona dolara kaska za ostalima, Bugarskom koja izvozi više od 600 miliona ili slovačkom milijardom.

Novinar Borislav Korkodelović, stručnjak za Daleki istok, kaže da je najviše profitirala Slovačka, koja je jedina zemlja koja ima suficit u robnoj razmeni sa Kinom.

"Greška Srbije je, pre svega, što ona nema nažalost dovoljno proizvoda koje može da ponudi. I to bi trebalo da se jasno stavi do znanja privatnicima, malim i srednjim preduzećima", kaže Korkodelović.

Podsticaj bi mogao da bude nedavno potpisani sporazum o izvozu mesa. Pregovaraće se o mlečnim i drugim proizvodima.

"Mi smo u proizvodnji šljiva jedan od najvećih proizvođača na svetu. Oni imaju toliko tržište da kada bi svaki Kinez jeo po jednu šljivu dnevno oni bi za šest dana kompletan naš rod pojeli", rekao je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede.

Li Mančang navodi da se dogovorio sa kineskim ministrom poljoprivrede da će se ubuduće povećavati izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije za Kinu.

"Posle Kineske nove godine on mi je obećao da će da pošalje tri ili četiri stručne grupe kao delegaciju u Srbiju", rekao je ambasador.

Dodatna šansa je i u tome što je zbog rasta stanovništva, ali i privrede, druga ekonomija sveta postala vodeće tržište hrane.

"Oni su sve bogatije društvo, njihova srednja klasa se broji stotinama miliona ljudi, vole da kupuje stvari iz inostranstva, tamo zastrašujuće cene dobija mađarska govedina, takva bi mogla da bude i naša", kaže Korkodelović.

U modelu "16 plus jedan" više od 80 odsto izvoza pokriva pet najuspešnijih evropskih zemalja. Srbiji bi mogao da bude cilj da bude u njihovom društvu.

Број коментара 11

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
11° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи