Može li srpska govedina ponovo na svetsko tržište

Posle informacije da su tri srpske firme dobile sertifikate za izvoz goveđeg mesa u Kinu, postavlja se i pitanje imaju li srpske klanice - sa smanjenim stočnim fondom, kapacitete za veći izvoz. U Srbiji ima oko 990 hiljada grla goveda svih kategorija i proizvede se oko 80 hiljada tona govedine. Van granica ode samo 1.300 tona, i to u Evropsku uniju i zemlje regiona, najviše u Bosnu i Hercegovinu.

Krajem osamdesetih, imali smo oko dva miliona grla goveda, velike reprocentre, farme i klanice. Izvozili smo oko 20.000 tona mesa samo u Evropu. Danas je broj grla prepolovljen, a izvoz je pao na nešto više od 1.000 tona godišnje. Ni pašnjaci Peštera i Sjenice nisu puni kao nekada.

"Pored toga što smo mi klaničari u finansijskim problemima, drugi problem je što bi ipak trebalo da postoji udruženje, neka firma koja će se baviti izvozom, mora Ministarstvo poljoprivrede da pomogne i organizaciono i finansijski", kaže vlasnik klanice iz Sjenice Muriz Turković.

Srpska kvota za izvoz u Evropsku uniju je 8.000 tona govedine, a do trpeza stigne samo 450 tona najkvalitetnije teletine. Da prostora za izvoz ima pokazuje podatak da Uniji godišnje nedostaje 300.000 tona govedine.

"Izvoz junećeg mesa kvaliteta bebi bif može da se karakteriše kao 100 odsto srpski proizvod, jer sve što se unese u tu proizvodnju je domaćeg porekla, to je ta dodatna vrednost. Jedino gde će rasti potrošnja mesa je tržište Kine i arapskih zemalja", kaže Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije.

Agroekonomista Milan Prostran ukazuje da za 20 godina nije napravljen neki veliki iskorak u obnovi proizvodnje i zato je treba ozbiljnije podržati kroz subvencije, što je posao države.

"Verovatno povoljnim kreditima se svakako može ući u tu obnovu i naravno da bi dolazak investitora bio značajan", kaže Prostran.

Nadležni obećavaju pomoć.

"Novčane subvencije po grlu ćemo davati u većem iznosu nego što je to bilo do sada. I dajemo za opremu, i za izgradnju objekata u kojima će biti smeštana goveda, dajemo u iznosu od 40 ili 55 odsto u zavisnosti na kojem prostoru se nalaze objekti", ističe ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

Osim para, upućeni smatraju da bi smanjenje izvoza žive stoke, dugoročna agrarna politika, udruženi izvoz ali i podsticanje proizvodnje krava-tele oživeli stočni fond.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 02. мај 2024.
23° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво