Buš: Kongres pasivnošću utiče na rast cena benzina

Američki predsednik Džordž Buš je pozvao zakonodavnu vlast da hitno ukine zabranu eksploatacije podvodnih nalazišta nafte, ukazujući da članovi Kongresa svojom pasivnošću doprinose rastu cena benzina u SAD.

Buš je rekao, u tradicionalnom obraćanju naciji proteklog vikenda, da su za američke porodice 'nastupila teška vremena', zbog drastičnog rasta cena benzina.

'Rastuće cene benzina i neizvesna ekonomska situacija mogu da se odraze bukvalno na sve, čak i na kvalitet hrane koju će Amerikanci jesti, do njihovih planova za odmor', rekao je Buš.

'Lideri demokrata u Kongresu su se do sada protivili nekim mojim predlozima na sektoru energetike', kazao je Buš i pozvao članove najvišeg zakonodavnog tela u zemlji da izmene svoje stavove o najvažnijim energetskim problemima.

'Ukoliko zakonodavna vlast do 4. jula, kada počinju odmori povodom Dana nezavisnosti, ne preduzme neophodne korake, moraće da objasni narodu zašto se pasivno odnosi prema činjenici da su cene benzina skočile na četiri dolara za galon [3,78 litra]', upozorio je Buš.

Buš, naime insistira na ukidanju zabrane eksploatacije podvodne nafte i pokušava da ukine ograničenja u vezi eksploatcije nalazišta naftnih škriljaca u saveznim državama Kolorado, Juta i Vajoming.

Iz podvodnih nalazišta SAD bi mogle da obezbede dodatnih oko 18 milijardi barela nafte. Iako je za organizaciju eksploatacije ovih nalazišta potrebno više godina, sam početak tog procesa bi mogao da rezultira smanjenjem cena goriva, smatra Buš.

Ograničenu eksploataciju energetskih sirovina američki Kongres je uveo 1981. godine. Ta mera je zatim bila potvrđena izvršnim dekretom koji je 1990. godine potpisao otac aktuelnog predsednika Džordž Buš stariji.

Moratorijumom na eksploataciju nafte je obuhvaćeno više od 80 odsto američkih podvodnih nalazišta, prenela je ruska agencija Prajm Tas.

Buš već nekoliko godina pokušava da ukine moratorijum, ali nailazi na uporno protivljenje kongresmena iz redova Demoratske straneke, koji svoj stav obrazlažu uglavnom ekološkim razlozima, ukazujući istovremeno da naftne korporacije poseduju, na principu najma, 30 miliona hektara zemljišta i podvodnog prostora, izvan zabranjene zone, na kojima nisu ni otpočele eksploataciju.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи