Читај ми!

Marže rastu, monopoli prete

Većina glavnih trgovinskih lanaca u Srbiji povećavala maloprodajne marže u poslednje tri godine. Srpskom tržištu preti opasnost jačanja monopolizacije ako se nešto ne promeni u naredne dve godine, upozoravaju autori analize rađena za potrebe Komisije za zaštitu konkurencije.

U poslednje tri godine većina glavnih trgovinskih lanaca u Srbiji konstantno je povećavala svoje maloprodajne marže.

Tako je, prema podacima iz analize rađene za potrebe Komisije za zaštitu konkurencije, prosečna maloprodajna marža "Delta Maksija" 2008. godine iznosila 20,82 odsto, 2009. godine - 22,82 odsto, a prošle godine 23,38 odsto.

U kompaniji "Idea" takođe je zabeležen rast. U 2008. godine imala je maržu od 10,94 posto, u 2009. godini 12,46, a lane 18,84 posto. Inače, analiza je obuhvatila poslovanje tridesetak trgovinskih kompanija.

Na pitanje da li bi ekonomsko opravdanje za povećanje marži trebalo tražiti u poskupljenju energenata i inflaciji, autori analize ocenjuju da su i ti faktori imali uticaja, ali da je presudno bilo to što su u poziciji da određuju uslove.

Dragovan Milićević, autor analize kaže da u Beogradu postoji nekoliko lanaca koji drže kompletno tržište, a u manjim mestima ima jedan do dva.

"Ti veliki lancu su u poziciji da diktiraju nabavke i da mogu da određuju pravila igre. Sa ukrupnjavanjem će se ta mogućnost povećavati ukoliko ne dođu veći reprezentativniji lanci iz Evrope moguće je da ćemo mi ulaziti u zone smanjivanja konkurencije i šteta je najveća za potrošače", kaže Milićević.

Gubitke pokrivaju potrošači

U situaciji kada kupovna moć pada, trgovci se obično odlučuju za jednu od dve opcije. Ona, čini se, ređa, jeste da snize cene, pokušaju da privuku što više mušterija i tako povećaju promet.

Prema podacima iz pomenute analize, među onima koji su se odlučili da smanje marže je i "Merkator".

"Da su preduzete mere dale efekte, govori i činjenica da je u prošloj godini Merkator S u Srbiji ostvario prihod od prodaje u iznosu od 472 miliona evra, što predstavlja rast od 12,2 odsto u dinarskom iznosu u odnosu na isti period prošle godine, odnosno rast od 2,4 procenta u evrima", kaže Veljko Sekulić.

Trgovci se, međutim, češće odlučuju da povećaju cene. Stručnjaci ponavljaju da im nedovoljna konkurencija to omogućava.

"Zato i jeste poželjna konkurencija jer ona tera firme da postanu efikasnije, da uštede na sopstvenim troškovima, da bi imali nižu cenu na tržištu, i na taj način osvojile veći profit. Ako nema dovoljne konkurencije, ništa vas ne tera da smanjujete svoje troškove, već ih svaljujete na potrošače", kaže Dijana Marković Bajalović, ekspert za pravo konkurencije.

Analiza pokazuje da i ovako povećan nivo marže ne može da pokrije troškove poslovanja kompanija.

Број коментара 7

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
5° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво