sreda, 08. feb 2012. | Izaberite pismo: Ћирилица



 

Naslovna > Vesti > Ekonomija > Ni mleka, ni dogovora

četvrtak, 12. avg 2010, 11:02 -> 21:40

Ni mleka, ni dogovora

Proizvođači za litar mleka traže traže 32 evrocenta ili obustavljaju isporuke. Očekuju se pregovori sa mlekarama, a na sastanku sa ministrom poljoprivrede dogovoreno da, ubuduće, i proizvođači budu uključeni u pisanje uredbi o visini premija za mleko i subvencija u stočarstvu.

Individualni proizvođači mleka dogovorili su se u Novom Sadu sa ministrom poljoprivrede Sašom Draginom da budu uključeni u pisanje uredbi o visini premija za mleko i subvencija u stočratsvu.

Izjave Uroša Šećerova, Slobodana Petrovića i Saše Dragina

Kako su novinarima saopštili predstavnik Konzorcijuma Uroš Šećerov i ministar Dragin, na sastanku je dogovoreno i da  Nacionalna laboratorija za proveru kvaliteta mleka počne da radi do kraja 2010. godine.

"Naša želja je da prilikom usvajanja budžeta za 2011. godinu učestvujemo u kreiranju uredbi, odnosno da budemo faktički učesnici u tom budžetu. Mi želimo da se u 2011. povećaju premije i subvencije i da nam se daju određene olakšice", rekao je Šećerov.

Dodao je da je od ministra Dragina dobio potvrdu o spremnosti da se proizvođači mleka uključe u svaku fazu prilikom donošenja uredbi za budžet u 2011. godini, bez obzira da li se to odnosi na subvencije ili premije.

Proizvođači mleka nisu sa Draginom razgovarali o zahtevu da otkupna cena sirovog mleka, bez PDV-a i subvencija bude 32 evrocenta za litar, jer to nije u domenu Ministarstva poljoprivrede.

Za 15. avgust, "Imlek" je najavio povećanje otkupne cene mleka sa 26 na 28,5 dinara. Podsećaju da su još pre dva meseca tražili dozvolu za uvoz mleka iz Mađarske i da su zbog domaćih potreba smanjili izvoz mleka.

"Cenu na policama nismo korigovali na gore od 1. decembra 2007. godine. Decembra 2008. godine spustili smo cenu pet do osam odsto. Sada prvi put podižemo cenu na policama i opet smo mi monopolisti i optuženi", navodi direktor "Imleka" Slobodan Petrović.

Individualni proizvođači formirali su juče Konzorcijum, kako bi zajednički nastupali prema državi i mlekarama i zatražili hitne pregovore o ceni i uslovima proizvodnje i prodaje sirovog mleka.

Zahtevi proizvođača

Članice Konzorcijuma traže da se izmeni uredba Ministarstva poljoprivrede i propisani iznos subvencije po grlu stoke poveća na 20.000 dinara, kao i da se ona primenjuje i na fizička lica i na registrovana poljoprivredna gazdinstava.

Konzorcijum je zatražio i da se poveća iznos premije po litru otkupljenog mleka sa sadašnjih 1,5 na 5,5 dinara, a da se republičkim budžetom za 2011. godinu ona uskladi sa prosečnim iznosom premije za mleko u državama CEFTA regiona.

"Mi od države ne tražimo da momentalno prihvati neše zahteve, jer znamo da država u ovom trenutku nema para i ne može da nam pomogne", rekao je Šećerov i dodao da se zbog toga i pregovaralo o budžetu za 2011. godinu.

On je ponovio i da će proizvođači, ako mlekare ne prihvate predlog proizvođača, 22. avgusta prestati da isporučuju mleko prerađivačima.

Dragin: Zahtevi opravdani

Dragin je potvrdio novinarima da je Ministarstvo poljoprivrede raspisalo tender za Nacionalnu laboratoriju za ispitivanje kvaliteta mleka jer "proizvođači više ne mogu da veruju mlekarama o utvrđenom kvalitetu mleka na osnovu kojeg se određuje cena i misle da tu dolazi do malverzacija".

"Izmena uredbe koja iznosi 12.500 dinara po grlu stoke usvojena je na Vladi Srbije i isplata je počela, a počeli smo i ubrzanu isplatu premija za mleko u trećem kvartalu, tako da smo sve svoje obaveze u ovoj godini prema proizvođačima mleka ispunili", rekao je Dragin.

Ministar poljoprivrede je zahtev proizvođača mleka za povećanje otkupne cene koju im mlekare trenutno plaćaju 25 evrocenta po litru ocenio kao opravdan, jer u zemljama u okruženju investicioni fond "Salford" proizvođačima plaća najmanje 28 evrocenta po litru.

Konzorcijum proizvođača mleka čine proizvođači koji ukupno proizvedu oko 200.000 litara mleka dnevno, a sačinjavaju ga fizička i pravna lica - registrovana poljoprivredna gazdinstva proizvođača sirovog mleka.

Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je juče da je nestašica mleka rezultat špekulativnih radnji "Salforda", za koji je već dva puta Komisija za zaštitu konkurencije utvrdila da postoji monopol, a Ministarstvo je ponovilo zahtev Komisiji i očekuje hitnu reakciju
nadležnih organa.

1
komentari broj komentara 10 | cwpošalji komentar
(četvrtak, 12. avg 2010, 22:16)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

dzaba

i RTS objavljuje i mi ovde komentarisemo.Dok drzava ne sasece spekulantske radnje u ekonomiji i ne uvede stroga pravila koja se postuju odnosno da drzava primora na postovanje istih bice ovako kako je.Mogu ministri da pricaju sta hoce narod sve vidi i razume domaci tajkuni zele da izadju iz poslovanja u Srbiji i zele sto bolje da se prodaju.

1
(četvrtak, 12. avg 2010, 22:05)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Činjenice

Činjenice govore same za sebe: od 4,2 miliona hektara obradive površine u Srbiji 87 je u privatnom vlasništvu, a samo 13 odsto pripadaju državi i poljoprivrednim preduzećima. Prosečna veličina gazdinstva u Srbiji je tri, a u Danskoj, primera radi, 42,6, u Velikoj Britaniji 69,3 hektara! Uporedni podaci deluju još drastičnije ako se zna da samo 2,9 odsto obradivog zemljišta u Srbiji čine posedi veći od 5.000 hektara, a da je broj gazdinstva 700.000, od čega je registrovano tek nešto oko pola. Vlasnička struktura zemljoposednika je poprilično šarolika jer je onih koji zvanično obrađuju zemlju sve manje, a paora "iz hobija" - što je trend - sve više!
Iskustva razvijenih evropskih poljoprivreda nedvosmisleno ukazuju da samo krupna gazdinstva i velika imanja donose traženi kvalitet proizvoda i profit. To je i logično s obzirom da patuljsti posedi ne omogućavaju primenu savremenih agrotehničkih mera i adekvatnih rešenja za veći prinos. Veliki posedi, praksa je nedvosmisleno pokazala, imaju znatno veće mogućnosti za unapređenje tehnologije proizvodnje, integralnu i biološku zaštitu useva i proizvoda, racionalnije i ekonomičnije korišćenje mehanizacije, efikasnije navodnjavanje, okupljanje na jednom mestu i timski rad najboljih naučnih i stručnih kadrova...
Ukrupnjavanje poseda, uz primenu visoke tehnologije u proizvodnji, nema alternativu u savremenoj poljoprivrednoj praksi u EU. Statistika Evrostata, agencije koja se bavi analitičkim istraživanjem poljoprivrede EU, kaže da je prosečna veličina poseda poljoprivrednog gazdinstva 60 hektara, a ostvareni dohodak iznosi najmanje 150.000 evra. Analitičari su, komparativnim metodama izračunali da jedan seljak u Nemačkoj, sa svojom produktivnošću, hrani 152 stanovnika, a njegov kolega u Srbiji svega 18!
Veliki posedi u Srbiji, raspadom i loše vođenom privatizacijom većine agrokombinata i velikih poljoprivrednih preduzeća, praktično su, čast izuzecima, uništeni. Kako reče jedan uvaženi stručnjak država je zaklala vola, a zauzvrat dobila tanku šniclu. Dugogodišnja politika usitnjavanja i rasparčavanja poseda sada naplaćuje danak ostvarivanjem sitnosopstveničkih umesto opštih državnih interesa koji osiguravaju prehrambenu sigurnost nacije.

1
(četvrtak, 12. avg 2010, 22:03)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Na primer

"Oko 80% agrarnog budžeta Hrvatske je usmereno na podršku komercijalnim gazdinstvima, nekomercijalnim farmerima i projektima kapitalnog značaja. U 2005. godini, ukupni podsticaji su iznosili blizu 300 miliona evra (u Srbiji manje od 50 miliona evra). Podsticaji se usmeravaju kao direktna davanja po jedinici površine i grlu stoke, slično kao u EU.
Nekomercijalni proizvođači, od 700 do 1700 evra godišnje.Programi za povećanje govedarske proizvodnje sa 200 evra po grlu. Sufinansiranje izgradnje hladnjača i drugih skladišnih i prerađivačkih objekata, gde je podrška po jednom korisniku i do 350.000 evra. Direktni podsticaji su za ha pšenice 160 evra, ha uljarice 150 evra, ha šećerne repe 400 evra, podsticaj za industrijsku proizvodnju povrća je 400 evra/ha, po mlečnoj kravi 110 evra, a za tele još oko 90 evra, za utovljenu junad iz domaće proizvodnje 130 evra, a za telad u tovu iz uvoza oko 100 evra."
Budžet Evropske unije
Budžet Evropske unije u 2005. godini je iznosio 105 milijardi evra. U okviru njega, agrarni budžet je iznosio oko 46 milijardi evra ili 44%. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i njegovo uspešno potpisivanje za poljoprivredu Srbije znači veliki napredak koji će omogućiti zonu slobodne trgovine sa zemljama EU-27.

1
(četvrtak, 12. avg 2010, 22:00)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Realnost

Ministar poljoprivrede Dr. Saša Dragin, ističe da nije suštinsko pitanje da li će država dati pare, nego, uslovi pod kojima se dodeljuju subvencije i nabavlja repromaterijal, kao što je dizel gorivo za oranje koje proizvođača košta „kao da sipa u ’mercedes’ u krugu dvojke“. Tvrdi da smo jedina zemlja u svetu koja nema poljoprivrednu naftu. Francuska, navodi, prošle godine imala je 700 miliona evra interventnih subvencija poljoprivredi. Samo po prvotelki daje 250 evra. Srpski proizvođači prodaju mleko po 26 dinara, a u Hrvatskoj nisu zadovoljni ni sa 52 dinara po litru. Ovakva situacija jedino odgovara mlekarama, jer bagatelno dobijaju sirovinu. Problem je, takođe, što je naše tržište otvoreno do te mere da ne možemo da budemo konkurenti sa strancima, koji imaju sve pogodnosti. Ne razumem Republički fond za razvoj, koji kaže da ne kreditira primarnu proizvodnju!? Prošle godine proizveli smo pšenicu po 11 dinara, a prodali po sedam. Znači li, da i za to treba da platimo kaznu? Ako nam poljoprivreda ne treba, neka kažu! Poklaćemo krave, prodati meso... Možda bi bilo bolje da uvozimo mleko, meso, jaja, brašno.
Vlada Srbije usvojila je uredbu po kojoj „pravo na korišćenje premije za mleko ima pravno lice kod koga je utvrđen udeo državnog kapitala od najmanje 90 odsto i fizičko lice nosilac porodičnog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva. Ministarstvo poljoprivrede, pored drugih, donelo i uredbu po kojoj se u 2010. godini izuzimaju tzv. veliki proizvođači, iz sistema subvencionisanja primarne proizvodnje. Ignorisanjem i obeshrabrivanjem ozbiljnih programa u primarnoj proizvodnji svake vrste, Srbija nažalost ostaje jedinstven primer. Opšte je poznato, na koji način su zemlje EU decenijama gradile primarnu, a paralelno sa tim i prerađivačku industriju i kakve napore u bildovanje i kvalitativno restrukturisanje nacionalne proizvodnje, ulažu one zemlje, koje se ozbiljno pripremaju za evropsku porodicu.
U prvom redu preko masivnih subvencija i podsticaja. Koliko to može da bude bitan cilj državne agropolitike, možda najbolje govori primer Hrvatske. Zaštitna cena, odnosno, od države garantovana cena, je (pretvoreno u dinare) 31 dinar plus osam dinara državnog podsticaja. Dalje subvencije su: za umatičeno grlo 200 evra, za prvotelke 290 evra, za hektar obrađene površine od 155 do 309 evra (zavisno od kulture).Nameće se utisak da se na taj način Srbija, visoko potencijalna agrarna zemlja, pretvara u uvozno zavisnu.

1
(četvrtak, 12. avg 2010, 19:44)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

o cemu mi ovde pricamo

Meni plate za 4% mlecne masti 18-19 dinara ista ta suboticka mlekara, o kakvim vi ovde ciframa pricate.... ako neverujete skeniracu Vam i poslati obracun pa objavite...

1
(četvrtak, 12. avg 2010, 17:47)
Dacha [neregistrovani]
opošalji odgovor

Spikulanti

U ove probleme treba obazrivo uci jer ako dodje do zapostavljanja poljoprivrede moze nam se lako obiti o glavu. Naime nepojmljivo je da niko, ama bas niko ne vodi racuna o proizvodjacima hrane. Ja cu samo jedan primer navesti gde drzava cuti a sve zna a to je problem spikulanata ili prekupaca. Posto velike mlekare ne zele da skupljaju mleko od manjih proizvodjaca onda angazuju ljude koji to rade za njih odnosno koji obilaze sela i skupljaju u svoju centralu te odatle onda preuzimaju velikasi. Ali problem je u tomesto premije nikako ne stizu do proizvodjaca zato sto drzava premije isplacuje preko mlekara a u ovom slucaju izmedju mlekare i proizvodjaca stoji preprodavac koji sav novac zadrzava za sebe bez obaveze da ga prosledi dalje jer pravno on je taj kome pripada premija zato sto je on taj koji predaje mleko. E sad posto se jadni i napaceni seljak nesme buniti jer ce u suprotnom morati da prosipa mleko ostaje bez neophodnog novca kojim bi prehranio krave koje daju to mleko. Naizgled nista strasno ali ogroman problem. A bojim se i da u drugim oblastima isto funkcionise. samo toliko. Drago mi je da se i proizvodjaci konacno ujedinili. Pozdrav

1
(četvrtak, 12. avg 2010, 17:44)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

luda kuca

boze sacuvaj skuplja kisela voda nego mleko gde mi zivimo

1
(četvrtak, 12. avg 2010, 17:03)
Игор [neregistrovani]
opošalji odgovor

Млеко

У Македонији је бар 50% српско млеко

1
(četvrtak, 12. avg 2010, 15:29)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

bruka i sramota

Proizvodjaci mleka sa sadasnjom cenom ne mogu da opstanu, krajnje je vreme da neko nadlezan pogleda sta rade mlekare u ovoj zemlji.
Sve dok se ne postigne realna cena mleka svi proizvodjaci trebaju da obustave isporuku mleka.
Ovako se u EU ne ide!

1
(četvrtak, 12. avg 2010, 13:09)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

бла бла

откупна цена млека са 4 масне јединице 20 динара
продајна цена млека са 2,6 масних јединица 50 динара
о чему ми овде причамо, да је ово озбиљна држава као што није тај имлек би давно био затворен а руководиоци би били у затвору.

доста је било, људи само хоће оно што им припада!

1
1