petak, 10. feb 2012. | Izaberite pismo: Ћирилица



 

Naslovna > Vesti > Ekonomija > Keš krediti za veću potrošnju

ponedeljak, 15. mar 2010, 07:30 -> 12:17

Keš krediti za veću potrošnju

Dok statistika beleži pad kupovne moći, iz Ministarstva ekonomije predloženo da Vlada građanima dotira povoljne dinarske gotovinske kredite i tako poveća potrošnju i podstakne proizvodnju. Međutim, ekonomisti sumnjaju u rezultate takvog programa, ali i mogućnost države da ga finansira.

Za razliku od prošle godine, kada je najviše pogađala finansijske institucije i državne budžete, kriza se sada spustila na nivo privrede i građana.

Anketa građana i izjave Miroslava Rebića i Miroslava Zdravkovića

Robe ima, ali malo ko može da je kupi. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić sa ekonomskog skupa na Kopaoniku lansirao je rešenje - da država u saradnji s bankama omogući građanima da se zaduže do 300 hiljada dinara, uz kamatu od osam odsto - tri puta nižu od prosečnih na dinarske kredite.

Kredit bi se davao na tri godine, s tim da bi građani prve godine otplaćivali samo kamatu. Mogli bi da ih koriste oni koji mesečno zarađuju manje od 80.000 dinara.

Bankari kažu da ih niko iz Vlade nije konsultovao u vezi sa najavljenim subvencijama za dinarske kredite.

"Pretpostavljam da će kamata od osam odsto biti za klijente, a da bi država subvencionisala razliku u kamati. Ovo su samo grube konture i kada se u državi usaglase mi ćemo dati stav", rekao je Miroslav Rebić iz Sosijete ženeral banke.

Umesto još jednog paketa Vladine pomoći kroz bankarske kredite, ekonomisti kažu da bi se bolji efekat postigao paketom socijalne pomoći za najugroženije, nezaposlene i penzionere koji bi novac odmah potrošili uglavnom na hranu i komunalije i tako pospešili domaću trgovinu i proizvodnju, bez rizika od rasta uvoza.

"Ljudi žive od danas do sutra, danas dobivši pare sutra će potošiti, a pričati o roku od tri godine je neizvesno, to može samo da podstakne lakomisleno ponašanje, letovanje, put u inostranstvo, obnovu bele tehnike i slično", rekao je ekonomista Miroslav Zdravković.

Ekonomisti sumnjaju u mogućnost da Vlada krene sa programom dotiranja gotovinskih kredita. Kažu osnovno pitanje je iz kojih sredstava bi se finansirao taj program u situaciji kada je smanjen priliv sredstava u državnu kasu.

Ipak, najavljeni uslovi povoljniji su od svih koji trenutno postoje na tržištu, pa bi neko keš mogao da uzme da bi refinansirao postojeći kredit.

1
komentari broj komentara 3 | cwpošalji komentar
(ponedeljak, 15. mar 2010, 17:28)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Zar nije?

Zar nije rast proizvodnje u jednoj zemlji taj koji doprinosi porastu potrosnje?

1
(ponedeljak, 15. mar 2010, 16:31)
Srboljub [neregistrovani]
opošalji odgovor

Ideja nije loša

Iako bih više voleo da u ovom trenutku nema potreba za zaduživanjem, smatram da je ovakav potez vlade sasvim logičan. Znam da ostavlja puno mesta za kritiku, ali ako se pusti veća količina novca u opticaj i time poveća tražnja to će defnitivno podstaći privredu, a sa povećanjem proizvodnje počeće da se polako otvaraju nova radna mesta! Iako izaziva sumlju ovakav potez je već oproban u Australiji i pokazao se kao vrlo uspešan!

1
(ponedeljak, 15. mar 2010, 12:22)
Drugo doba [neregistrovani]
opošalji odgovor

Kupovna moc=Ekonomija

Jasno je da je kupovna moc gradjana, tj, standard zivota pokazatelj jacine Ekonomije.
Ovo je jedan od najkorektnije napisanih artikala o kreditnim merama u poslednih nekoliko godina.
Nemoguce je biti "bogat" medju siromastvom. (Jedan od jakih i baznih razloga zasto se Srbija sve vise prazni. Ili trbuhom za kruhom jednih, ili zbog uzivanja svojeg novca, drugih, tamo gde svi imaju dovoljno i zive raskalasni i bogati zivot)
Uvesti stroge, brze i efikasne stecajne postupke za Privredne Subjekte, a Socijalnim davanjem, tj. Drzavnom zastitom nezaposljenih i nadoknadom njihovih locnih primanja krivicu za nelikvidnost Preduzeca ne stavljati na teret celokupne Privrede. Jedna milijarda gubitaka u Zeleznici Srbije znaci da je jedna milijarda manje prodato hlebova u pekarama. A to ne vodi Opste Drustvenom Razvoju i zdravoj Ekonomiji.

1
1