subota, 26. maj 2012. | Izaberite pismo: Ћирилица



 

Naslovna > Vesti > Ekonomija > Energija iz otpada

četvrtak, 11. mar 2010, 07:30 -> 07:53

Energija iz otpada

Engleski konzorcijum "I-Si-Haris" prikazao predstavnicima Vlade, lokalnih samouprava i toplana mogućnosti proizvodnje struje i toplote iz svih vrsta otpada na sedam lokacija u Srbiji.

Studija engleskog konzorcijuma "I-Si-Haris", koja je predstavljena Vladi, lokalnim samoupravama i toplanama, pokazuje da u našoj zemlji ima sedam lokacija za izgradnju postrojenja za preradu otpada. To su Beograd, Novi Sad, Niš i nekoliko gradova u Šumadiji i na jugu zemlje.

Izjave Meha Mahmutovića, Zorana Aranđelovića i Petzra Škundrića

Kraljevo i Novi Pazar sa Nemcima već rade na konkretnom projektu izgradnje regionalnog centra za komunalni otpad iz koga će se dobijati struja. Investicija je vredna 350 miliona evra. 

Gradonačelnik Novog Pazara Meho Mahmutović kaže da je najznačajnije što će većinski vlasnici te spalionice biti gradovi Kraljevo i Novi Pazar.

"Spalionica će biti smeštena u Kraljevu. Biće uključene i sve okolne opštine. Ono što je bitno jeste da je 51 odsto na strani Srbije, a 49 odsto na strani nemačkog partnera, 100 odsto su evropske pare", rekao je Mahmutović.

To je skup posao. Jedan megavat dobijen iz otpada košta milion evra. Zato je najvažnije iskoristiti novac koji za te namene daje Evropska unija iz predpristupnih fondova.

"Nadam se da ćemo za godinu dana imati takvih nekoliko pilot postrojenja u Srbiji, nezavisno od toga ko će ih graditi, Nemci, Italijani ili Englezi", rekao je Zoran Aranđelović, koordinator "I-Si-Haris" za Srbiju.

Svi oni koji se odluče za proizvodnju te energije mogu računati na pomoć države.

"EPS je obavezan da napravi ugovor o otkupu te vrste proizvedene energije po određenim cenama za narednih 12 godina, prema Uredbi koju je Vlada Srbije donela", kaže ministar energetike Petar Škundrić.

Srbija bi mogla da sagorevanjem otpada obezbedi do pet odsto sadašnje ukupne potrošnje energije. Taj posao je regulisan i najnovijim energetskim direktivama Evropske unije.

1
komentari broj komentara 6 | cwpošalji komentar
(utorak, 16. mar 2010, 13:54)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

nova tehnologija prerade otpada

postoji sasvim nova tehnologija prerade otpada po principu kataliticke depolimerizacije gde se iz 100 tona otpada dobije 45 tona nafte 3,5 MW struje destilovana voda i asfaltne komponente sve u zatvorenom procesu bez stetnih emisija. sav otpad se preradi pa nema potreba za bilo kakvom deponijom.koristi sec sav komunalni otpad plus stetni farmaceutski i medicinski otpad itd.to je firma americka GREEN POWER INC.PASCO /vidi sajt/ cena postrojenja mnogo manja od svih do sada poznatih i iznosi oko 25 miliona EURA

1
(petak, 12. mar 2010, 21:19)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Enerija iz otpada

Ja vec 2 godine pokusavam da radim sa Srbijom u vezi proizvodnje struje i tople vode iz otpada.Inace ja radim kao projektant na takvim objektima u Svedskoj zadnjih 5 godina.Objekat koji ce se graditi kosta u nasim preracunima oko 160 miliona eura a pitam se kojima drugima idu pare jer to je nas najveci nedostatak sto svi moraju da se podmazu pa niko nece da ucestvuje.Tehnologija nije osporana kao i sirovine vec svest nasih ljudi na vlasti.Puno sam se razocarao jer sam imao nekoliko sastanaka sa nasim ljudima iz vlasti na kojima je bilo pitanje samo parrrraaaaa.

1
(četvrtak, 11. mar 2010, 12:15)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Biomasa!!!

Ma kakva energija iz otpada, prvo treba iskoristiti biomasu za to nam ne trebaju nikakvi stranci. Ogromne kolicine se spale svake godine na njivama posle zetve u julu ili posle berbe kukuruza u oktobru. A cesto su ta spaljivanja izazivala sumske pozare. Pa razmislite da li placati nekim strancima da nam prodaju tehnologiju ili da sami proizvodimo energiju i unapredimo poljoprivredu.

1
(četvrtak, 11. mar 2010, 10:33)
Драган Ромчевић, Штокхолм [neregistrovani]
opošalji odgovor

Заштита животне средине

Било би добро ако дође до реализације ових пројеката. Битно је да се направи не само економска анализа већ и објективна процена свих потенцијалних позитивних и негативних последица на еколошку средину. Овде пре свега мислим на отпад који се класификује као изузетно штетан по околину, на који начин ће се та врста отпада фракционисати и где после са њим?
Навешћу као пример један објекат у Малмеу, Шведска (око 300 000 становника), у коме сам и сам радио 10 година. У прошлој години примљено је 792 505 тона отпада и од тога је 95,4% искоришћено кроз рециклажу производа или као енергија. Само 4,6% је депоновано.
У прошлој години спаљено је 548 200 тона отпада, од чега је „произведено“ 1,2 TWh топлотне енергије и 180 GWh електричне енергије. Нема сумње да постоји довољно заинтересованих да преузму овај „вишак“ струје али да би пројекат био и економски прихватљив, да би се остваривали приходи (овде не рачунам на добитке као што су нова радна места итд.) потребно је изградити и унапредити системе за централно грејање, како би сва топлотна енергија била усмерена ка потрошачима.

1
(četvrtak, 11. mar 2010, 10:04)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Stvar koju treba sto pre uraditi

To je super stvar koju treba sto pre uraditi onda bi se oslobodili velikog problema sa deponiranjem smeca koji je na zalost veliki problem a deponije smeca su rasute svuda i rastu svakim danom.
Treba pod hitno uvesti zakone i povecati kontrolu na odnosenju i deponiranju smeca jer kod nas se to jos vrlo slabo radi ne ide sve kako bi trebalo da bude zbog nas samih i zagadivanja nase okoline a bilo bi i korisno jer bi se dobila dodatna elektricna energija
to se u Nemackoj radi vec odavno i mislim ja bih njihovim firmama dao prednost posto oni sto rade cine to kako valja i treba to pisem posto znam a i mnogi kod nas znaju nemozes svakom verovati i kad nesto urade nije to onaj Nemacki kvalitet koji ima svoju vrednost i rok trajanja mu je vrlo dug

1
(četvrtak, 11. mar 2010, 09:56)
REX [neregistrovani]
opošalji odgovor

Otpad u energiju

Postoji novija i efikasnija dostupna tehnologija za proizvodnju energije iz otpada sa minimalnim uticajem na okolinu. To je "IMG" tehnologija gasifikacije svih vrsta otpada, patent od 2005.godine. Vlasnik je Nemačka firma "BGT". U "IMG" postrojenju se primenjuje plazma postupak prečišćavanja nastalih gasova i time smanjuje ekološki rizik daleko ispod Evropskih normi. Efikasnost iskorišćenja energije otpada je preko 85%. Cena ove tehnologije je značajno niža od do sada primenjenih. Za "IMG" tehnologiju se malo zna u Srbiji jer je od skoro u industrijskoj primeni. Šansa za Srbiju je da može odmah primeniti najbolje.

1
1