petak, 03. sep 2010. | Izaberite pismo: Ћирилица



 

Naslovna > Vesti > Ekonomija > Uvećan spoljni dug Srbije

četvrtak, 04. feb 2010, 07:44 -> 07:55

Uvećan spoljni dug Srbije

Krajem novembra spoljni dug Srbije dostigao 33,26 milijardi dolara. Država protekle godine pojačala svoje zaduživanje, pod pritiskom svetske ekonomske krize, koja je dovela do pada privrednih aktivnosti i odliva kapitala.

Spoljni dug Srbije dostigao je krajem novembra 33,26 milijardi dolara, što je za 2,7 odsto više nego mesec dana ranije, a čak za 8,3 osto više u odnosu na kraj 2008. godine, izjavio je direktor Instituta za tržišna istaživanja "IZIT" Miloje Kanjevac.

dolari1-teh-teh.jpg

Kanjevac je istakao da se u odnosu na kraj 2000. godine spoljni dug Srbije uvećao čak 3,2 puta, jer je tada bio 10,83 milijardi dolara.

Prema njegovim rečima, proteklih godina se uglavnom, više zaduživao privatni sektor, koji je povećao dug sa 2,03 milijarde dolara u 2000. godini, na 23 milijarde dolara, ali je krajem 2008. godine primat u dinamici preuzela država. Privatni dug je 2000. godine učestvovao u ukupnom dugu sa 18,8 odsto, a u 2008. godini sa 70,7 odsto.

Udeo privatnog sektora u ukupnom dugu prošle godine u novembru, pao je na 69,2 odsto, dok je udeo države iznosio 30,8 odsto.

Ukupan dug javnog sektora porastao je sa 8,8 milijardi dolara u 2000. godini na 10,26 milijardi dolara u novembru 2009. i bio je za 14 odsto viši nego krajem 2008. godine.

Pad privrednih aktivnosti i odliv kapitala

Kanjevac je naveo da je država protekle godine pojačala svoje zaduživanje, pod pritiskom svetske ekonomske krize, koja je dovela do pada privrednih aktivnosti i odliva kapitala.

Napomenuo je da bi bez stend baj aranžmana sa Međunarodnim Monetarnim Fondom, Srbija doživela finansijski i privredni kolaps.

Kanjevac smatra da će spoljni dug nastaviti da raste, pre svega, pod uticajem države.

Prema njegovim rečima, ukoliko veći deo svih uzetih kredita bude angažovan u infrastrukturne projekte i restrukturiranje perspektivnih preduzeća, u narednim godinama moći će da se očekuje veći priliv investicija u proizvodne sektore.

"U protivnom će cena izlaska iz krize biti znatno veća i za privredu i za stanovništvo", upozorio je Kanjevac.

1
komentari broj komentara 19 | cwpošalji komentar
(četvrtak, 04. feb 2010, 20:12)
PEPI [neregistrovani]
opošalji odgovor

dug

Nemoj davati krive informacije. Dug Hrvatske je cca.

dug poduzeća, oko 45 posto, 17.0
zaduženja banaka 25 posto 9.5
dug države. 19 posto 7.0
izravna ulaganja 4.7
--------------------------
* milijardi eura 38.2

Razlike Hrvatske i Srbije- Hrvatska je izgradila večinu svojih auto-puteva. Hrvatska servisira svoj dug bez problema, a i pomoču turizna /more/. Hrvatska uskoro ulazi u EU, a tad dobija velika sredstva za svoj razvoj. Hrvatskoj nitko ne uzima komad teritorija. Hrvatska je u NATO-u, i nema veliki trošak, glomazne domiscilne vojske. Hrvatska ima stabilnu valutu, malu inflaciju, i odličnog guvernera Rohatinskog. Hrvatska ima problema, točno, ali Srbija ih ima više. Zato se nemoj radovati i uspoređivat s drugim državama, več gledaj svoju Srbiju.

1
(četvrtak, 04. feb 2010, 18:38)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Vidi se

da ljudi iz vana vise razumeju i znaju jer su vani to i naucili, a ne zatvoreni u svoju avliju i proklamuju i ovako i onako.
Stvar se mora relativirati i reciprocno posmatrati. Diskutovati logikom argumenata.
Znaci nije ekonomska odrednica drustva dugovanje samo po sebi, vec je od drustveno-ekonomske vaznosti (vrednosti) koliko se privredjuje. Jacina jedne drzave, ekonomski gledano, se meri po visini Nacionalnog Bruto Proizvoda (NBP) pa se to podeli reciprocno po broju stanovnistva, pa ti je to standard zivota jednog drustva. Obracun za Srbiju u tom smislu ostavicu za one koji poznaju srpske parametre. Takvi ce i lako saznati cije pare trose (jedu) srpski gradjani.Kod mene, u zemlji u kojoj zivim i koja se broji kao jedna od najrazvijenijih u EU, je stanje sledece.
BNP ove zemlje je 700 milijardi evra godisnje i to privredjuje sa 16 miliona svojih gradjana (i 20 miliona svinja i ostalog). Vanjski dug od 30 milijardi je uzrokovano krizi (ispravno receno zbog ekonomske saradnje sa SAD trzistem i njegovim kolapsom) povecan na 80 milijardi. Prevedeno znaci dug od +/- 10% od BNP. Svetske monetarne istitucije su zaduzenost drzava od 40% od BNP, u vreme tekuce krize, povecali na njenu gornje opravdanu granicu od 60% zaduzenja od njihovog BNP.
Panika!? Pa time se nista ne kupuje.
Rad, znaci uvecati rad i proizvod!!!

1
(četvrtak, 04. feb 2010, 13:51)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Kada muka tera svoje..

Da da a odakle da gradis ove autoputeve obnova mostova i ostalo odakle..kada nemamo para ni socijalna davanja kada nemas onda moras uzet hteo ili ne hteo....

1
(četvrtak, 04. feb 2010, 13:48)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Pusti yugu

Eee da da jugoslavija je imala dug od oko 10-tak milijardi dolara a sta je imala izgradjeno - nije imala nista...metro nije izgradjen (msm na beograd) autoputevi nisu uospte bili sem onog beograd-zagreb i nesto dole prema nisu ili sto u turizmu skoro nista nije ulagano.. pa se zato moramo mi svi zaduzivat jer ono sto nije jugoslavija izgradila to sad rade srbija crna gora bih i ostali... i da kazem ewo primer hrvatske koja se zaduzila 40-tak milijardi evra , ona nije njih potrosila u opstu javnu potrosnju (isplacivanje plata penzija i ostalo) nego ih je ulozila u izgradnji autoputeva... cela hrvatska je pokrivena mrezom autoputeva....a taj dug ce ona naplatit kroz putarine.....

1
(četvrtak, 04. feb 2010, 13:48)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

...

nije 70 nego 40 miljardi

1
(četvrtak, 04. feb 2010, 13:38)
democratis [neregistrovani]
opošalji odgovor

12 milijardi €

je bio dug Svedske 1994 godine i doveo je do pada SEK valute od 25%.
Kaznene kamate su skocile u kratkom periodu na 500% kao znak upozorenja da se nezaduzuje vise.

Zemlja sa slicnim brojem stanovnika kao Srbija ali sa neuporedivo vecom BNP je isplivala iz duga posle 7 godina bez da se to odrazilo na standard.

Sad, prst na celo i probajte da postavite ekvikaciju izmedju BNPa i duga pa se zamislite... :(

Ovu sto se vataju da su drugi duzni vise, pogresna vam je logika, poredite se sa najboljima ako hocete na vrh. Reper za dno je lako izabrati, obicno netreba ulagati nimalo truda da se dotle dodje :(

1
(četvrtak, 04. feb 2010, 13:32)
Milovan [neregistrovani]
opošalji odgovor

Ma baš me briga...

za Hrvatsku, Grčku i ostale lošije od nas. Dokle ćemo u svemu da se merimo sa gorima od sebe mesto da pokušamo da dostignemo one bolje, pa i da prestignemo. Nama je oduvek bilo važnije da neas oni odozdo sa liste ne sustignu. Kad sam bio mlad (a to ipak nije ni tako davno) u mnogim tabelama ondašnja SFRJ po raznim parametrima standarda življenja je bila na Evropskom dnu, uglavnom treća ili četvrta od nazad: iza nas su bili Španija, Portugal ili Grčka, uz obaveznu Albaniju. A sad pogledajte gde su Španija, Portugal i Grčka, pa i Albanija u nekim stvarima. I kako bilo, opasno ili ne, 33 milijarde dolara za nas obične smrtnike koji jedva da izbrojimo koju hiljadarku (dinara) deluje zastrašujuće. A na kraju uvek sirotinja spašava državu i plaća najvišu cenu.

1
(četvrtak, 04. feb 2010, 13:21)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Grcka

Pardon, ne evra, nego dolara.

1
(četvrtak, 04. feb 2010, 13:19)
Igor Gavran [neregistrovani]
opošalji odgovor

Dug Srbije

Ako pretpostavimo da je prosecna kamata 5% godisnje, dolazimo do frapantne sume novca koju svake godine dajemo za kamatu: 33 mlrd * 0.05 = 1.65 milijardi dolara!
Znaci, sve sto Srbija proizvede na poljima ode na kamatu!
Braco moja draga, ne moze se trositi nesto sto nemamo, i bolje bi nam bilo da radimo i stedimo nego sto se zaduzujemo! Ne kaze se dzabe da je "dug najlosiji drug"

1
(četvrtak, 04. feb 2010, 13:13)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Grcka

Sa svojih 11 miliona stanovnika ima JAVNI dug od skoro 300 milijardi evra! mi imamo 10 milijardi. ja vas molim da ne sejete paniku iz neznanja, ni blizu nismo ni hrvatskoj ni grckoj. zaduzenost nije problem srbije, vec nezaposlenost, korupcija, "brljotina" propisa i donekle nestabilan kurs, sto se na karju odrazava u velikom spoljnotrgovinskom deficitu. cak trenutno ni inflacija nije. ali ljudi su nerealni, kroz sta je sve srbija prosla, pa kako da bude razvijena. mnogo je lakse srusiti nego izgraditi nesto, narocito privredu

1
1