Popis napuštenih fabrika, kamen spoticanja konverzija zemljišta

I domaći i strani investitori tvrde da je sve teže naći infrastrukturno opremljenu lokaciju za gradnju, sa rešenom imovinom. Istovremeno, već 15-ak godina, sve je više napuštenih fabrika čiji vlasnici ne žele da plate prebacivanje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu.

U strogom centru prestonice ima napuštenih fabrika. Njihovi vlasnici više od decenije nisu ih priveli nameni.

Aleksandar Popović, savetnik za građevinu u PKS-u kaže da je važna stvar pitanje privatizacije i zašto je privatizacija išla tim putem a ne zadržavanjem, obnavljanjem i povećanjem proizvodnje.

"Ljudi koji su kupovali fabrička postrojenja očigledno nisu imali nameru da obavljaju neke proizvodne biznise na tim lokacijama nego im je namera bila da to pretvore u gradsku stambeno poslovnu zonu", kaže Vladimir Milovanović, generalni direktor "Energoprojekta".

U međuvremenu, Grad je na tim lokacijama promenio urbanističke uslove, kako bi vlasnici napuštenih fabrika mogli da grade stambeno-poslovne komplekse.

Dragan Jovanović iz agencije za nekretnine kaže da je problem kod primene zakona konverzije zemljišta.

"Mnogi investitori kupovinom raznih fabrika automatski smatraju da postaju i vlasnici zemljišta koje su ranije koristile te fabrike, dok lokalne samouprave, gradovi smatraju da sve veće parcele koje koje ispunjavaju određene uslove da budu gradsko-građevinske parcele moraju naknadno da se dokupe", kaže Jovanović.

Nadležni ponavljaju da vlasnici fabrika, ukoliko žele da grade, moraju da plate konverziju zemljišta. Ali, i da su nemoćni da ih na to nateraju.

"Država protiv takvih lica ne može ništa da učini jer je svojina jedno neprikosnoveno pravo koje štiti od Ustava preko drugih posebnih zakona. Jedino situacija kada država može da reaguje jeste ako se na predmetnom zemljištu planira izgradnja nekog objekta javne namene", kaže Aleksandra Damnjanović, državni sekretar Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Ipak, Grad Beograd počeo je da popisuje napuštene fabrike. Goran Vesić, gradski menadžer Beograda kaže da to što neko ima imovinu ne znači da može da pušta da ona propada ili se ne koristi na pravilan način.

"Verujem da je vreme da zajedno sa Republikom iniciramo da za takve slučajeve naprosto porez bude veći a te kompanije nateramo da to prodaju nekome ko će da gradi ili da sami završe", rekao je Vesić.

Resorno ministarstvo je u postupku izrade registra napuštenih objekata. Do kraja juna, lokalne samouprave moraju da dostave podatke. Kao primer uvođenja reda u građevinarstvu mogu da budu sajtovi evropskih gradova na kojima su podaci o slobodnim lokacijama u svakoj opštini i uslovi pod kojim se prodaju ili daju u zakup.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи