"Prokop" počinje sa radom posle četiri decenije

Železnička stanica "Prokop" najavljivana je kao ključni infrastrukturni projekat još od 1977. godine, kada je počela njena izgradnja. Zamišljena kao deo beogradskog železničkog čvora, zbog stalnog nedostatka sredstava i investitora do danas nije završena. Ipak, prva faza "Prokopa" je gotova, pa će sutra biti puštena u saobraćaj nova linija od Beograda do Novog Sada. Završetak izgradnje očekuje se za dve godine.

Prvobitni plan je bio da se radovi završe za godinu i po dana i da prvi voz krene na Praznik rada, 1. maja 1979. godine. Ali, češće su se pomerali rokovi nego mašine.

"Sve je isto, samo njega nema", gotovo da je važilo za "Prokop" u prethodnih 40 godina. Izgradnja stanice je počela u Titovo vreme, a do sada skoro da nije bilo pomaka.

Nisu pomogli ni samodoprinosi Beograđana. Radovi su više puta prekidani i ponovo svečano pokretani. Poslednji put u decembru 2014. godine. Za 420 dana sređeni su peroni, postavljene šine, signalizacija.

Direktor infrastrukture u "Železnicama Srbije" Goran Maksić kaže da to znači da će putnici iz sistema "BG voza", odnosno gradske železnice, redovno tu ulaziti u vozove i izlaziti iz njih.

"Od sutra uvodimo dva nova polaska na relaciji Beograd Centar – Novi Sad", dodaje Maksić.

Prva faza je koštala 26 miliona evra, a reč je o kuvajtskom kreditu. Srpska strana, odnosno firme okupljene oko "Energoprojekta", uradila je 80 odsto. Završetak celog "Prokopa" jedan je od uslova da se iz Savskog amfiteatra izmesti Železnička stanica.

Direktor "Energoprojekta" Vladimir Milovanović kaže da se u okviru dve godine dobar deo saobraćaja koji sada prolazi kroz grad, može izmestiti oko Beograda.

"Ali, krajnje izmeštanje čitavog železničkog sistema van Beograda biće moguće tek završetkom mosta u Vinči", ističe Milovanović.

Ipak, gotova je samo prva faza. Nedostaju pristupni putevi i stanična zgrada.

Državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture Miodrag Poledica navodi da su u toku pregovori sa potencijalnim partnerima oko nastavka izgradnje, te da postoje opcije javno-privatnog partnerstva i komercijalnog zaduživanja.

"Moramo da uradimo bolje pristupne veze. Jedna pristupna veza mora da se uradi sa strane Bulevara kneza Aleksandra i tu je već Grad Beograd raspisao tender i ove godine krenućemo u izgradnju tog pristupnog puta. S druge strane, veća investicija za koju moramo da tražimo izvor finansiranja jeste pristupna veza sa strane auto-puta, kod Hitne pomoći", objašnjava Poledica.

U "Železnicama Srbije" procenjuju da je za drugu fazu potrebno 40 miliona evra, a veruju da je do sada za taj projekat potrošeno 90 miliona evra.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
18° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи