Читај ми!

Blokirani računi 56.000 firmi u Srbiji

Oko 56.000 privrednih subjekata u Srbiji ima blokiran račun i to zbog dugova koji su narasli do 272,2 milijarde dinara. Vlada je, u nastojanju da taj problem reši, uputila poslanicima novi predlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju, koji bi trebalo da uspostavi bolje odnose firmi i poverilaca.

U obrazloženju predloga tog zakona koji je iznet pred Vladu, a u koji je Tanjug imao uvid, navedeni su podaci Narodne banke Srbije da su na dan 30. aprila računi bili blokirani kod 29.556 pravnih lica i 26.239 preduzetnika, zbog dugova od 256,7 milijardi, odnosno 15,5 milijardi dinara, prenosi Tanjug.

U takvim uslovima, značajno se uvećava i broj nenaplativih kredita, odnosno kredita u docnji dužoj od 90 dana. Njihov ukupan iznos na kraju septembra 2014. bio je 436,7 milijardi dinara ili 23 odsto od ukupnih plasmana.

Sporazumno finansijsko restrukturiranje je, kako je navedeno u obrazloženju, dobrovoljno vansudsko restrukturiranje dugova privrede kroz redefinisanje odnosa između firme sa problemima i poverilaca, pre svega banaka, a pregovori se vode uz podršku Privredne komore Srbije kao institucionalnog medijatora.

Vansudsko restrukturiranje privrednog društva je prva opcija u nizu mera, a ostale mere su unapred pripremljeni plan reorganizacije (UPPR), reorganizacija u stečaju i prodaja pravnog lica odnosno imovine u postupku bankrotstva.

"Postupak zavisi od želje banaka da učestvuju i postignu dogovor. Banke, recimo, nisu zainteresovane za odricanje od prava na blokiranje računa dužnika, čak i u toku pregovora o restrukturiranju, jer ostali poverioci koji nisu uključeni u postupak nisu ograničeni da račun blokiraju, te mogu doći u prednost u odnosu na banke učesnice u postupku", piše u ovom dokumentu.

Uz to, strankama u postupku omogućena su poreska oslobođenja i pogodnosti na koje ne bi imale pravo po opštem ugovornom okviru.

Od usvajanja sličnog zakona 2011. godine, pokazalo se da postoje pravne praznine i nepreciznosti, pa deo problema nije ni moguće rešiti bez izmena Zakona, piše u obrazloženju.

U dosadašnjim postupcima, primera radi, samo je dva puta zaključen ugovor o mirovanju dugova, pa je zato potrebno to ostaviti samo kao mogućnost, a ne propisivati ga kao obavezan korak u postupku, što je prihvaćeno u Nacrtu zakona.

Takođe, analiza koju su uradili PKS i EBRD, pokazala je da se do sada često kao poverioci pojavljuju banke u stečaju, koje su pod upravom Agencije za osiguranje depozita. Zato je zaključeno da se cilj propisivanja obaveznog uslova učešća dve finansijske institucije, da bi se izbegle zloupotrebe i pretpostavke multilateralnog pristupa restrukturiranju, jednako ispunjava i ako se kao jedna od dve takve institucije pojavljuje banka u stečaju.

Pri tome je zaključeno da često dužnici imaju kao poverioce samo jednu poslovnu banku i Fond za razvoj, pa je moguće da će propisani uslov za sprovođenje postupka ispunjavati jedna banka u stečaju i taj fond.

Analize koje su PKS i EBRD sprovodile u 2013. i 2014. godini bile su osnov da Ministarstvo privrede oformi radnu grupu za pripremu Nacrta izmena i dopuna Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju. Nacrt je utvrđen na sednici Vlade Srbije, koja je održana 10. septembra i upućen je Narodnoj skupštini.

Inače, u proteklom periodu, PKS je sprovela ukupno 36 postupaka od čega je uspešno okončana trećina vođenih postupaka, a vrednost restrukturiranih potraživanja iznosi blizu 30 miliona evra.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво