Šta posle cunamija švajcarskog franka

Posle jučerašnjeg strmoglavog pada evra prema švajcarskom franku, više ništa nije isto. Korisnici kredita u toj valuti ali i banke su zatečeni - ne znaju šta da rade. Tako je ne samo u Srbiji, već u celoj Jugoistočnoj Evropi. Narodna banka saopštava da će pažljivo pratiti posledice tih promena na stabilnost finansijskog sistema, imajući u vidu položaj korisnika stambenih kredita indeksiranih u evrima.

Finansijski cunami koji je izazvao skok švajcarskog franka je prošao, ali su posledice nesagledive. Na kursnim listama pojedinih banaka gornji kurs švajcarske valute u jednom trenutku prešao je 130 dinara. Za razliku od juče, tražnja za frankom u menjačnicama je simbolična.

Milan Tadić, radnik u menjačnici rekao je da je u četvrtak bila mnogo veća tražnja od ponude, jer banke su obustavile prodaju švajcaraca na neko vreme.

"Kupoprodajni raspon danas je između 116 dinara za otkup odnosno 121 dinar za prodajni kurs za švajcarce. A banke su se verovatno iznenadile, pa se boje da prodaju po nižem kursu", kaže Milan Tadić.

Rate kredita u švajcarcima od danas su veće za oko 20 odsto. Na primer, mesečna rata od 300 franaka juče je iznosila oko 30.000 dinara, a danas je već 36.000 dinara.

Onaj ko je juče banci dugovao 60.000 franaka, i danas joj duguje 60 hiljada, ali u evrima. Tako su građani u raskoraku između prinudne prodaje stana u lošem trenutku i obustave otplate i oduzimanja nekretnine. Prevremeno, mogu da otplate dugoročni kredit, ali tek pošto prođe trećina otplatnog perioda.

"Sve te kredite trebalo bi konvertovati u evro i posmatrati ih kao evro kredite po kursevima koji su važili za tu valutu i tretirati ih kao evro kredite po nekoj prosečnoj kamatnoj stopi koje su banke nudile. Na taj način korisnici kredita u švajcarskim francima bi bili dovedeni u isti položaj, u istu ravan kao korisnici kredita u evrima", smatra Dejan Gavrilović iz Udruženja klijenata "Efektiva".

Gavrilović objašnjava da na taj način i banke ne bi bile oštećene koje bi svakako zaradile svoju kamatu, a kako kaže, i građani bi nastavili da otplaćuju kredite pod nekim normalnim uslovima.

Najveći pad kursa nacionalne valute prema švajcarcu ima Poljska - vrednost zlota pala je za petinu.

"Odjednom je zlot pao sa 3,50 na 5,19 prema franku što je izazvalo paniku na tržištu", priča jedan od berzanskih eksperata iz Varšave.

Građani su zabrinuti, jer kako kažu, njihov dug se ne smanjuje.

"Za sve ove godine koliko sam plaćao kredit otplatio sam trećinu kredita, a dug u francima mi je ostao isti", konstatuje jedan od klijenata koji je zadužen u francima.

Bez obzira na pad forinte, klijenti u Mađarskoj najbolje prolaze jer su u toj zemlji ranije fiksirali kurs za takve kredite, po nižem paritetu od tržišnog.

Dinar i kuna pali su za više od 16 odsto u odnosu na franak. U Hrvatskoj je oko 60 hiljada stambenih kredita u švajcarcima, odnosno tri puta više nego u Srbiji. Zbog toga Udruženje "Franak" traži hitan moratorijum na kurs franka, koji bi se odnosio isključivo na kredite u toj valuti. Rešenje traže zajedno s guvernerom i ministrom finansija.

"Ukoliko se radi o kratkoročnom, ja se nadam ako se bude vratio taj tečaj da ne bi trebalo preduzimati brojne mere. Međutim, ako ovo bude dugoročno, Vlada će morati da pronađe neka zakonska rešenja", ističe Boris Lalovac, ministar finansija Hrvatske.

Švajcarska centralna banka uvela je negativne kamate na velike depozite po viđenju u francima, kao i druge mere koje bi trebalo da zaustave priliv kapitala u tu valutu. Zbog toga se očekuje skorije slabljenje franka.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
16° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи