Crni dani za sivu zonu

Srbiju na jesen očekuje usvajanje zakona o inspekcijskom nadzoru kojim je, prema najavama iz Vlade, predviđeno formiranje Centralnog koordinacionog tela nad inspekcijama. Glavni zadatak je, saglasni su i Vlada i stručnjaci, da inspekcijski nadzor obuhvati i sivu zonu.

Cilj formiranja Centralnog koordinacionog tela nad inspekcijama je da se povežu sada nekoordinirane inspekcije, utvrde jasna pravila nadzora, a da privrednici tačno znaju šta mogu da očekuju.

Domaći paradoks je da samo onaj ko legalno posluje i strahuje od inspekcije. Tome novi zakon treba da stane na put. Osim što bi trebalo da poveća broj inspektora, trebalo bi i da ih bolje organizuje. Iako je svaka treća kontrola vanredna, odnosno, po prijavi građana, u Tržišnoj inspekciji se ne žale na broj inspektora.

Goran Macura iz Tržišne inspekcije kaže da inspekcija izlazi planirano na osnovu analize rizika, ako postoji neka oblast koja na osnovu prijava ili na osnovu bilo kog drugog saznanja koje poseduje inspekcija govori da taj deo nije uređen ili da može biti problematičan ili da je izašao suviše u sivu zonu.

"Tržišna inspekcija onda planski vrši kontrolu te oblasti da bi ustanovila kakvo je stanje", rekao je Macura.

U Ministarstvu sporta inspektore broje na prste, samo tri su zadužena za 11.600 sportskih organizacija. Ideja tog ministarstva je da se uvedu i gradski i opštinski kontrolori zaduženi za lokalne samouprave, a da republički inspektori kontrolišu samo nacionalne saveze.

Isto je stanje i u prosveti, samo tri inspektora kontrolišu sistem visokog obrazovanja. Inspektori se trenutno rukovode sa više od 1.000 propisa, a često jednom inspektoru nisu dostupni podaci koje je načinio inspektor iz druge oblasti.

"Glavni problem je nedovoljna komunikacija između različitih inspekcija. Dešava se da neki privredni subjekti budu posećeni 170 puta godišnje, što znači svaki drugi ili svaki radni dan im dođe inspekcija, ovo je veliki problem kako za privredne subjekte tako i za samu inspekciju koja nema dovoljno kapaciteta da u toj meri posećuje jedan privredni subjekt a da na druge ne obrati pažnju", kaže Jelena Bojović iz NALED-a.

Ova organizacija predlaže formiranje Sekretarijata za inspekcijski nadzor, a Vlada rešenje vidi u formiranju Centralnog koordinaconog tela koje će povezati službe i smanjiti preklapanja. Inspektora će, kažu, biti više, a kucaće i na vrata neregistrovanih preduzeća.

"Neće više biti moguće da u jedno bezopasno preduzeće ide po pet inspektora, a u neko drugo gde bi trebalo da odu, ne ode niko. Preduzeća će znati kada da očekuju redovne inspekcije, a vanredne će se raditi po tačno utvrđenom principu. Svaki inspektor će biti odgovoran za ono što vidi na terenu", kaže ministarka za lokalnu upravu i državnu administraciju Kori Udovički.

Trenutno postoji više od 37 inspekcija raspoređenih u 12 ministarstava. Nema jedinstvene baze podataka u kojoj se nalaze podaci o kontroli privrednih subjekata.

Број коментара 11

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи