Poreski dug gasi preduzeća

Više od 60.000 preduzeća nije više na listi mirovanja. Pošto su im Poreska uprava i banke blokirale račune, mnoga su zatvorena ili pred gašenjem. Stručnjaci kažu da je Zakon trebalo da bude fleksibilniji, jer je bolje da država naplati ma koju sumu, nego da ostane kratkih rukava.

Trebalo je da Zakon o uslovnom otpisu kamate i mirovanju poreskog duga uvede poresku disciplinu među privrednike i pomogne im da se reše starih dugovanja. Godinu dana primene Zakona nije opravdalo očekivanja - preko 60.000 preduzeća nije više na listi mirovanja, a pošto su im Poreska uprava i banke blokirale račune, mnoga su zatvorena ili pred gašenjem. Zbog zatvaranja firmi mnogo ljudi je ostalo bez posla.

Protekla godina je godina čistih računa. Tako je najavljen Zakon, koji je privrednicima omogućio mirovanje duga prema državi godinu ili dve.

Nakon toga, otpisuje im se kamata, dug za zdravstveno osiguranje, i počinju da plaćaju glavnicu u 24 rate. Ali samo ako obaveze izmiruju svakog meseca. Pošto nisu tako uradili - 40 odsto preduzeća izgubilo je tu mogućnost.

"Razlozi su privredna nelikvidnost, znači sve firme su drastično smanjile obim poslovanja", kaže Miralem Fazlagić iz Zajednice preduzetnika pri Privrednoj komori Beograda. 

Privrednici se žale da Zakon nije uvideo koliko je teško poslovati u Srbiji jer se svakog meseca proveravalo da li su plaćani porezi i doprinosi.

Iz Poreske uprave odgovaraju: tolerisali su kašnjenje uplate do 500 dinara, a provere su obavljali na kraju, iako je rok za plaćanje bila sredina meseca.

Pomoćnica direktora Poreske uprave Rada Kostić kaže da je Zakon rigidan, ali je obavezujući za Poresku upravu.

"Privrednici su ranijih godina, kod ranijih zakona uvek uspevali da nešto prolongiraju, da se ide sa izmenama zakona, da se produži rok", kaže Kostić.

Početkom 2013. godine očekivao se veliki priliv novca u budžet, jer su dužnici mogli u svakom trenutku da isplate glavnicu duga i iskoriste pogodnosti. Međutim, do kraja marta, dug se samo povećavao.

"Kada je u pitanju taj zakon, nema efekta, ja mislim da on nije postigao cilj u smislu da uvede red u poresku disciplinu obaveznike i da u isto vreme budžet ima redovne prihode", kaže Kostić.

Stručnjaci kažu da je Zakon trebalo da bude fleksibilniji, jer je bolje da država naplati ma koju sumu, nego da ostane kratkih rukava.

Ekonomista Hasan Hanić kaže da obezbeđivanje nekih modifikovanih rešenja i produžavanje delovanja zakona pod određenim ili izmenjenim uslovima moglo bi na kratak rok da obezbedi veće poreske prihode.

"Ali, s druge strane to može da deluje destimulativno na poreske obaveznike i da se nadaju da će uvek i kasnije biti u takvoj situaciji", rekao je profesor Hanić.

Za velike firme mirovanje duga završilo se 31. decembra 2013. godine, dok će mala i srednja preduzeća i preduzetnici to pravo imati još godinu dana. Bar oni koji su uspeli da na vreme izmiruju obaveze.

Број коментара 7

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 03. мај 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво