Kreditna dara i mera

Prvi opštinski sud u Beogradu presudio je u još jednom sporu u korist klijenta zaduženog u švajcarskim francima za stambeni kredit uzet pre nekoliko godina. Obrazloženje je da banka ne može da odobrava kredit u valutnoj klauzuli, a da istovremeno naplaćuje promenljivu kamatnu stopu. To je peti slučaj u Srbiji da su građani, zbog kredita indeksiranih u švajcarskim francima, dobili spor protiv banaka.

Slavica Todorović je prvi klijent koji je dobio parnicu protiv jedne banke. Ne zna da li zadovoljna zbog dobijenog spora ili umorna posle bezuspešne otplate kredita od 72.000 "švajcaraca", pri čemu i dalje duguje istu sumu novca, ali sa udvostručenom ratom.

Sudska odluka je jasna - poništavanje dosadašnjih otplata i međusobno poravnanje. To znači da banka klijentu vraća otplaćene rate, a klijent banci - celokupnu sumu kredita dobijenu po kursu na dan odobrenja. Međutim, postavlja se pitanje šta se dešava sa stanom koji je u međuvremenu kupljen kreditom banke.

"Prvo ću pokušati, ako iznađem mogućnosti, da s bankom to finansijski regulišem, da dođem do novca, ako novac uopšte uspem da vratim. Ako ne, onda opet moramo da pokušamo sudskim putem, da vidimo da li stan može da se otuđi", priča Slavica Todorović i dodaje da bi želela da sačuva taj stan.  

Stručnjaci smatraju da je svaki spor poseban i da su, prema Zakonu o obligacionim odnosima, takve i presude. Ali sudska praksa u slučaju "stanovi u švajcarcima", koja je viđena u sporu sa stambenim kreditima u toj valuti, najčešće je na strani dužnika. Ipak, to ne znači nužno i masovnu prodaju stanova radi izmirenja duga.

Pravni savetnik Nina Štiglić kaže da kada se poništi glavni posao, ništi se i sve što ga prati, znači ništi se i ugovor o hipoteci, odnosno založna izjava koja je data.

"Ugovor o kupoprodaji, s druge strane, kojim je klijent stekao stan, potpuno je nezavisan. Znači, klijent ostaje vlasnik stana i na svakom klijentu je da u svom, pojedinačnom slučaju proceni, pre nego što pokrene postupak pred sudom za poništaj tog ugovora, da li novac koji je pozajmio od banke može da vrati, a ukoliko ne može, na koji način može da ga stekne", kaže Štiglićeva.  

Ustavni sud je pre pola godine doneo odluku da ne postoji kategorija kolektivne tužbe, pa su klijenti koji su zaduženi za stambene kredite u švajcarskim francima odlučili da podnose pojedinačne tužbe. Osim presuda u vezi sa kamatama, pred sudovima je i nekoliko desetina sporova u kojim klijenti tuže banke da su naplaćivale rate po višem, prodajnom kursu, a ne srednjem, kako zakon nalaže.