Spiskovi javni, naplata bolja

Od objavljivanja imena najvećih poreskih dužnika očekivalo se da će problem velikih dugova biti rešen i da će biti popunjena rupa u budžetu. Ipak, dugovi se i dalje mere milijardama dinara. U Poreskoj upravi, međutim, kažu da se efekti objavljivanja spiskova jasno vide na naplati i da je već u prvih tridesetak dana naplaćeno devet procenata više od očekivanog. Takav trend se, kažu, nastavlja.

Pred samo objavljivanje spiskova postojao je veliki pritisak, kažu u Poreskoj upravi, kao i da su neki dužnici odrešili kesu kako bi odbranili svoj ugled. U prvih pet meseci znatno je veća naplata nego u istom periodu lane.

Prema rečima Rade Kostić, pomoćnice direktora Poreske uprave, veliki iznos su platili upravo oni koji su ispod spiska "neslavnih" 500 da ne bi došli da budu objavljeni u prvih 500 dužnika.

"Naplata je skočila zahvaljujući ljudima koji bi bili na spisku da nisu, čak dan uoči objavljivanja liste dužnika, platili kazne", ističe Kostićeva.

"Imali smo velikog poreskog obveznika čiji dug je iznosio preko 300 miliona, koji je u tom danu uplatio, a nakon što su se kazne proknjižile, videli smo da nije na spisku", dodaje Kostićeva.

Dužnici sa spiska "neslavnih" 500, kako navodi pomoćnica direktora, sve više koriste i mogućnost reprograma duga, pre svih pravna lica.

Od većine dužnika dugovi se naplaćuju prinudno. Tako je od početka godine, zaplenom, licitacijom i prodajom pokretnih i nepokretnih stvari naplaćeno oko 15 milijardi dinara. Ipak, i pored svega toga, ukupan dug obveznika prema državi nije znatno smanjen.

Rastu kamate

Kako objašnjava Kostićeva, taj dug nije mogao da bude umanjen zato što kamata za one koji ne plaćaju neprestano raste.

"Kod dužnika koji ne plaćaju drastično je narastao dug, što je otprilike pet i po odsto kvartalno", ističe Kostićeva. Osim što najveći među najvećim dužnicima ne plaćaju svoj dug, problem je i što oko 80 odsto lica sa spiska nije likvidno.

Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije kaže da su dvojni standardi stalni problem i ističe da se događa da preduzeća koja nisu povlašćena kontroliše Poreska uprava i da ta preduzeća uglavnom nemaju dugovanja, ne kasne sa uplatom za poreze i doprinose.

"Istovremeno postoje hiljade preduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu i dešava se da ta preduzeća godinama gomilaju dugovanja, a na kraju se očekuje da im država poveže staž ili stavi ih u položaj da su povlašćeni u odnosu na druge privredne subjekte", objašnjava Rajić.

Stručnjaci smatraju da bi poreska uprava bila mnogo efikasnija kada bi reagovala čim se pojavi i najmanji dug, umesto što se godinama čeka za naplatu, a kamate taj dug povećavaju.

Milan Ćulibrk, urednik u nedeljniku NIN, kaže da se dugovi za doprinose sada mere milijardama evra.

"Taj dug se mora naplaćivati odmah i podrazumeva se da onaj ko ne plaća poreze, zapravo krši zakon. Uostalom, tako je pao Al Kapone. Ako je pao Al Kapone, tako moraju da padnu i svi ostali biznismeni i svi ostali privrednici u Srbiji koji izbegavaju", dodaje Ćulibrk.

Po ugledu na centralu, i poreska uprava opštine Pančevo objavila je spisak najvećih dužnika. I bez saveta stručnjaka, odlučili su da je najbolje reagovati čim se dug napravi, pa se tako na njihovom spisku nalaze svi koji duguju više od 100 dinara.