Vremeplov (15. avgust)

Jedan od najznačajnijih srpskih pesnika Rastko Petrović umro je 15. avgusta 1949. godine. Najveći rok - festival na svetu, Vudstok, počeo na današnji dan 1969. godine.

Srpski pisac Rastko Petrović, jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pesnika umro je na današnji dan 1949. godine. U ratu je sa srpskom vojskom prošao povlačenje preko planinskih vrleti do Jadrana 1915. posle čega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao prava. Od 1923. je u diplomatskoj službi - radio je u Rimu, zatim u Vašingtonu, gde je i umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci preneti su u otadžbinu 1986. godine. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za temperamentnu nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pesama "Otkrovenje" smatrana je najznačajnijom zbirkom srpske poezije između dva svetska rata. Pisao je i putopise s putovanja po Africi i Americi, zatim o Prvom svetskom ratu - roman "Dan šesti". Ostala dela: roman "Burleska gospodina Peruna boga groma", lirska proza "Ljudi govore", putopis "Afrika", drama "Sibinjanke".

Na današnji dan 1969. godine počeo je muzički festival "Vudstok", najveći rok - festival na svetu. Tri dana muzike, mira i ljubavi, od 15 do 17. avgusta 1969. godine, veliki festival mladih poklonika rok - muzike, po prvobitnom programu organizatora trebalo je da se održi u Vudstoku. Vlasti ovog gradića sa 7.000 stanovnika, međutim, odbile su da daju saglasnost, pa su organizatori potražili novo mesto okupljanja. Našli su ga na imanju zemljoposednika Maksa Jasgara iz Betela, 87 kilometara jugozapadno od Vudstoka. Ulaznice sa oznakom Vudstoka već su bile odštampane, a više od pola miliona mladih iz svih krajeva SAD već je krenulo u tom pravcu. Program je bio izvanredan. Nastupali su "The Grateful Dead", "The Who", Dženis Džoplin, Santana, a Džimi Hendriks se predstavio u jednom od svojih najboljih izdanja. Više od muzike, Vudstok je obeležila atmosfera bliskosti i zajedništva, ali i uživanja psihodeličnih droga, kao rezultat nezadovoljstva mladih ratom u Vijetnamu, konzervativnim vrednostima i osećajem besmislenosti života.

1769.- Rođen Napoleon Prvi Bonaparta, francuski vojskovođa i car (Ajačio, 15. 08. 1769 - Longvud, 05. 05. 1821)

1771.- Rođen Valter Skot, škotski književnik i prevodilac (Edinburg, 15. 08. 1771 - Ebotsford, 21. 09. 1832)

1830.- Turski sultan Mehmed Drugi Hatišerifom priznao autonomiju Srbije

1875.- Počeo ustanak protiv Turaka u Bosni

1883.- Rođen Ivan Meštrović, vajar (Vrpolje, 15. 08. 1883 - Sautbend, 16. 01. 1962)

1888.- Rođen Lorens od Arabije (Tomas Edvard Lorens), engleski  arheolog, književnik i ratnik (Vels, 15. 08. 1888 - Morton, 19. 05. 1935)

1925.- Rođen Oskar Piterson, kanadski džez pijanista i kompozitor (Montreal, 15. 08. 1925 - Misisoga, 23. 12. 2007)        

1931.- Rođen Jovan Oto Logo, vajar (Beograd, 15. 08. 1931)

1945.- Rođen Đanfranko Fere, italijanski arhitekta i modni  kreator, umetnički    direktor modne kuće "Kristijan Dior" (Lenjano, 15. 08. 1945 - Milano, 17. 06. 2007)

1947.- Indija stekla nezavisnost

1947.- Rođen Salman Rušdi, indijski književnik (Bombaj, 15. 08. 1947)

1949.- Umro Rastko Petrović, književnik i diplomata (Beograd, 16. 05. 1898 - Vašington, 15. 08. 1949)

1960.- Proglašena nezavisnost  Kongo-Brazavila

2000.- Umrla Ena Begović, hrvatska filmska i TV glumica (Split, 08. 07. 1960 - Brač, 15. 08. 2000)

2007.- Umro dr Srdan Bogosavljević, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu (1953 - Beograd, 15. 08. 2007)

2007.- Umro Maks Rouč, američki džez - bubnjar (Njulend, 10. 01. 1924 - Njujork, 15. 08. 2007)

2008.-Umro Tomislav Pinter, hrvatski filmski snimatelj i direktor fotografije (Zagreb, 16. 06. 1926 - Zagreb, 15. 08. 2008) 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво