Azil ili socijalni beg?

Oko 20.000 zahteva za azil uputili su zemljama Evrope građani Srbije, uglavnom sa juga, mahom Albanci i Romi. Većina njih ne dobije nikakav status, jer se Srbija u Evropi tretira kao sigurna zemlja porekla, a ekonomski razlozi nisu dovoljni za dobijanje azila.

Iako ne postoje zvanični podaci, procenjuje se da je prošle godine iz Srbije u Evropi azil tražilo preko 20.000 ljudi. To su uglavnom stanovnici južnog dela Srbije, mahom Albanci i Romi.

Kada neko traži azil, to znači da traži zaštitu države u koju je otišao iz svoje zemlje. Ljudi iz Srbije uglavnom odlaze u Belgiju, Norvešku, Švedsku, Nemačku.

"Pošto smo mi naveli da nam nije bezbedan život na Kosovu, da nas proganjaju Albanci, oni su nama rekli Srbija je vaša država, pripadate Srbiji, možete da živite u Srbiji", rekla je žena koja je sa porodicom vraćena iz Norveške.

Prema njenim rečima, ponovo su se žalili i rekli da u Srbiji nemaju posao, kuću, na šta su oni odgovorili da to nije njihov problem.

Razlozi za odlazak su diskriminacija, rasni progon, seksualna orijentacija, ali i loša ekonomska situacija. Ipak, ovaj poslednji razlog nije dovoljan da bi se dobio azil.

"Zluopotreba je u svakom slučaju želja da se tražilac azila zakači na sistem socijalne zaštite te neke zemlje koja je u boljoj finansijskoj poziciji nego mi. Sve ostalo, da ga neko muči, da ga neko tlači, lako je proverljivo i može se dokazati da li toga ima ili ne", rekao je Ivan Gerginov iz Komesarijata za izbeglice.

S obzirom na to da je u Evropi veliki broj ljudi iz Srbije koji traže azil, provera stanja i istinitosti njihovih tvrdnji vrši se po hitnom postupku i traje oko dve nedelje. Posle toga ih uglavnom odbiju i deportuju.

"Neki pokazatelji, u stvari, govore o tome da većina, naravno, ne dobije nikakav status i njihovi zahtevi bivaju odbačeni s obzirom da dolaze iz Srbije, koja se u Evropi tretira kao sigurna zemlja porekla. Što znači, po takvoj definiciji, ljudima koji dolaze iz Srbije ne preti nikakva vrsta progona niti im je život ikako ugrožen", kaže Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od početka 2010. godine do danas, primljeno je oko 4.000 zahteva za preuzimanje srpskih državljana. Stručnjaci smatraju da će se taj broj višestruko povećati.

Број коментара 7

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи