Vremeplov (24.1.2011)

Srpski vojvoda Radomir Putnik rođen u Kragujevcu 24. januara 1847. godine. Nekadašnji britanski premijer Vinston Čerčil umro na današnji dan 1965. godine.

Vojvoda Srpske vojske Radomir Putnik rođen je na današnji dan 1847. godine, u Kragujevcu. U dva srpsko-turska rata, od 1876. do 1878, komandovao je Rudničkom brigadom i Veterničkim odredom. U Srpsko-bugarskom ratu 1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. postavljen je za pomoćnika načelnika Generalštaba. Posle penzionisanja 1896, reaktiviran je 1903. i od tada se nalazio na mestu načelnika Glavnog generalštaba kao i ministra vojnog 1904, od 1906. do 1908. i 1912. U Prvom balkanskom ratu, kao načelnik Štaba Vrhovne komande, znatno je doprineo pobedi srpskih armija u Kumanovskoj, a zatim u i Bitoljskoj bici, oktobra i novembra 1912. U Drugom balkanskom ratu, 1913, predvideo je bugarski napad, što je bilo odlučujuće za trijumf u Bregalničkoj bici. U Prvom svetskom ratu, 1914, veštim manevrisanjem i grupisanjem glavnine srpskih snaga doprineo je slamanju nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i Kolubarskoj bici. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915. osujetivši nameru nemačke Vrhovne komande da je u sadejstvu sa bugarskim i austrougarskim trupama opkoli i uništi. Tokom povlačenja srpske vojske, teško je oboleo. Upućen je u Francusku na lečenje, gde je umro 1917. godine.

Bivši premijer Velike Britanije Vinston (Leonard Spenser) Čerčil umro je 24. januara 1965. godine. Član parlamenta postao je 1900. godine. Do 1921, bio je državni podsekretar za kolonije, ministar trgovine, unutrašnjih poslova, prvi lord Admiraliteta, ministar za municiju i ministar rata i vazduhoplovstva, ministar kolonija, a od 1924. do 1929. ministar finansija. Posle sloma saveznika u Norveškoj i pada Francuske maja 1940. postao je premijer i vođa Konzervativne stranke. U maju 1943, uspostavio je vezu sa Vrhovnim štabom NOVJ-a, posle čega je priznao Partizanski pokret kao jedinu snagu koja se u Jugoslaviji bori protiv okupatora. Poražen je na izborima 1945, ali je posle pobede konzervativaca 1951. ponovo postao premijer. Autor je više knjiga. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1953. godine, za delo Memoari iz Drugog svetskog rata, iako je poznato da ih nije on pisao nego tim stručnjaka.

41 - Ubijen Kaligula (Gaj Julije Cezar Germanik), rimski imperator (Ancium, 31.8.12 - Rim, 24.1.41)

76 - Rođen Hadrijan (Publije Elije Trajan), rimski imperator (Italika, 24.1.76 - Baia, 10.7.138)

1712 - Rođen Fridrih Drugi Veliki, pruski kralj (Berlin, 24.1.1712 - Potsdam, 17.8.1786)

1732 - Rođen Pjer Ogisten Karon de Bomarše, francuski književnik (Pariz, 24.1.1732 - Pariz, 18.5.1799)

1846 - Osnovana prva čitaonica u Srbiji - Čitalište beogradsko

1858 - Rođen Kosta Glavinić, inženjer, profesor Velike škole u Beogradu, predsednik beogradske opštine (Beograd, 24.1.1858 - Beograd, 25.9.1939)

1862 - Američki fizičar Tomas Alva Edison izvršio prvu uspešnu probu električne železnice

1879 - Počeo da izlazi list za vojne nauke Ratnik

1887 - Rođena Živana-Žanka Stokić, pozorišna glumica (Rabrovo, 24.1.1887 - Beograd, 21.7.1947)

1895 - Umro lord Randolf Henri Spenser Čerčil, britanski političar i državnik (Blenem, 13.2.1849 - London, 24.1.1895)

1905 - Rođen Jovan Tucakov, profesor Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, akademik (Čurug, 24.1.1905 - Beograd, 22.9.1978)

1920 - Umro Amedeo Modiljani, italijanski slikar (Livorno, 12.7.1884 - Pariz, 24.1.1920)

1941 - Rođena Slobodanka-Caca Aleksić, reditelj, upravnik i umetnički direktor Pozorišta "Puž" (Beograd, 24.1.1941)

1943 - Rođena Šeron Tejt, američka filmska glumica (Dalas, 24.1.1943 - Los Anđeles, 9.8.1969)

1960 - Rođena Nastasja Kinski, nemačka filmska glumica (Berlin, 24.1.1960)

1972 - Japanski vojnik Šjoići Jokoi, otkriven na pacifičkom ostrvu Guam, gde se 28 godina skrivao u džungli, ubeđen da Drugi svetski rat još traje

1977 - Osnovana plesna grupa "Lokice"

2000 - Umro Aleksandar-Saša Petrović, književnik i prevodilac (Varaždin, 17.10.1921 - Beograd, 24.1.2000)

2003 - Umro Đovani-Đani Anjeli, italijanski automobilski magnat, direktor kompanije "Fijat" (Torino, 12.3.1921 - Torino, 24.1.2003)

2004 - Umrla Slobodanka-Boba Nedović, profesor Pravnog fakulteta, osnivač i prvi direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (Beograd, 1955 - Beograd, 24.1.2004)

2006 - Umrla Slavica Milenković, novinar i urednik RTS-a (Vlasina, 18.5.1955 - Beograd, 24.1.2006)

2006 - Umro Božidar Prodanović, slikar, profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (Pranjani, 14.7.1923 - Beograd, 24.1.2006)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво