Vremeplov (4.1.2011)

Jakob Grim, nemački književnik i filolog rođen je na današnji dan 1785. godine. Prva knjiga na srpskom jeziku "Oktoih prvoglasnik", štampana je na Cetinju 1494. godine. Političar, novinar, prevodilac i slikar Moša Pijade rođen 1890. godine.

Jakob Grim, nemački filolog, književnik i akademik rođen je na današnji dan 1785. godine. Bio je bibliotekar u Kaselu, a potom profesor u Berlinu. Smatra se osnivačem savremene germanistike. Izučavao je istoriju jezika i književnosti, mitove, bajke i predanja i folklor. Zajedno sa bratom Vilhelmom, izdao je nemačke narodne bajke i time skrenuo pažnju naučne javnosti ne samo na narodne umotvorine, već i na narodni govor i dijalekte. Uveo je istorijsko-uporedni metod u proučavanju jezika. Njegovo najznačajnije delo jeste Nemačka gramatika, u kome je dao svoje objašnjenje zakona o promeni glasova, tzv.  "Grimov zakon". Poznati su i njegovi radovi: Istorija nemačkog jezika, Nemačka mitologija i Nemačke pravne starine. Sa bratom je, 1852. godine, počeo da izdaje veliki Rečnik nemačkog jezika, čije je izlaženje nastavljeno i posle njegove smrti. Grim je bio prijatelj Vuka Karadžića. Prevodio je na nemački jezik srpske narodne pesme. Predstavio je nemačkoj čitalačkoj publici Vukove zbirke i preveo Vukovu Srpsku gramatiku.

Godine 1890. rođen je Moša Pijade revolucionar, slikar i novinar, jevrejskog porekla. Bio je član Komunističke partije Jugoslavije. Posle završene osnovne škole i niže gimnazije, 1905. godine, pohađao je zanatsko-umetničku Školu u Beogradu, a od 1906. do 1910. godine studirao je slikarstvo u Minhenu i Parizu. Pored ovoga, bavio se aktivno i novinarstvom. Svoje novinarske korake započeo je 1910. godine. Od 1911. do 1912. godine bio je sekretar udruženja novinarskih saradnika. Zbog komunističke aktivnosti osuđivan na višegodišnju robiju. Posle Drugog svetskog rata bio visoki državni i partijski funkcioner FNRJ. Učestvovao je u stvaranju odluka Drugog zasedanja AVNOJ-a i prvog Ustava FNRJ. Junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.

1710 - Rođen Đovani Pergolezi, italijanski kompozitor
(Jesi, 4. 1. 1710 - Pocuoli, 16. 3. 1736)

1795 - Rođen Aleksandar Sergejevič Gribojedov, ruski književnik
(Moskva, 4. 1. 1795 - Teheran, 11. 2. 1829)

1809 - Rođen Luj Braj, francuski učitelj,  tvorac pisma za slepe i slabovide osobe   (Kupvre, 4. 1. 1809 - Pariz, 6. 1. 1852)

1842 - U Teatru na Đumruku vojni kapel - majstor Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša, priredio prvi javni muzički koncert u Beogradu

1874 - Rođen Jozef Suk, češki kompozitor
(Krešovice, 4. 1. 1874 - Benešov, 29. 5. 1935)

1892 - Rođen Milan Bogdanović, književnik, književni i pozorišni kritičar, upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu, akademik  (Beograd, 4. 1. 1892 - Beograd, 2. 2. 1964)

1912 - Rođen Vojislav Đurić, teoretičar i istoričar književnosti, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, akademik
(Malo Krčmare, 4. 1. 1912 - Beograd, 28. 7. 2006)

1926 - Rođen prof. dr Vladeta Košutić, prevodilac, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu
(Beograd, 4. 1. 1926 - Beograd, 21. 1. 2005)

1928 - Rođen Aleksandar Obrenović, književnik, dramaturg, filmski reditelj, novinar i   urednik Dramskog programa  Radio Beograda
(Beograd, 4. 1. 1928 - Beograd, 24. 5. 2005)

1930 - Rođen Joža Vlahović, hrvatski novinar, pokretač i prvi glavni urednik zagrebačkog nedeljnika "Danas"
(Zagreb, 4. 1. 1930 - Zagreb, 21. 12. 2004)

1935 - Rođen Flojd Paterson, američki bokser, svetski i olimpijski šampion u srednjoj kategoriji
(Vako, 4. 1. 1935 - Nju Palc, 11. 5. 2006)

1947 - Izašao prvi broj nemačkog nedeljnika "Špigl"

1960 - Umro Alber Kami, francuski književnik, nobelovac
(Mondova, 7. 11. 1913 - Vilbleven, 4. 1. 1960)

1960 - Rođen Branimir Brstina, pozorišni, filmski i TV glumac
(Banatsko Veliko Selo, 4. 1. 1960)

1960 - Osnovano Evropsko udruženje slobodne trgovine (EFTA)

1965 - Umro Tomas Sterns Eliot, engleski književnik, nobelovac
(Sent Luis, 26. 09. 1888 - London, 04. 01. 1965)

1967 - Poginuo Boris Krajger, slovenački revolucionar i političar, potpredsednik Saveznog izvršnog veća, narodni heroj
(Gradišće, 14. 2. 1914 - Sremska Mitrovica, 4. 1. 1967)

1985 - Umro Lovro Matačić, dirigent, direktor Beogradske opere i umetnički rukovodilac Beogradske filharmonije, prvi šef muzičkog programa Radio Beograda  (Sušak, 14. 2. 1899 - Zagreb, 4. 1. 1985)

1986 - Umro Radovan Zogović, književnik, književni kritičar i prevodilac
(Mašnica, 19. 8. 1907 - Beograd, 4. 1. 1986)

2000 - Umro Slobodan Stojanović, književnik, dramaturg i scenarista, urednik TV Beograd, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu
(Đakovica, 13. 2. 1937 - Požarevac, 4. 1. 2000)

2005 - Umro Radenko Marjanović, privrednik, generalni direktor DP "Knjaz Miloš"  (Ovčinje, 21. 1. 1946 - Bajina Bašta, 4. 1. 2005)

2009 - Umro Ivan Gubijan, atletičar-bacač kladiva, prvi jugoslovenski osvajač olimpijske medalje
(Bjelovar,  1923 - Beograd, 4. 1. 2009)

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво