Bez politizacije ustoličenja

Sinod SPC saopštio da je ustoličenje patrijarha Irineja isključivo crkveni i duhovni čin i da je nepoželjna i apsolutno neprihvatljiva bilo kakva politizacija tog događaja. Na svečanosti ustoličenja Srbija će u potpunosti biti reprezentovana, u ličnosti njenog najvišeg predstavnika, predsednika Borisa Tadića, navodi Sinod.

Predsednik Srbije Boris Tadić prisustvovaće ustoličenju patrijarha Irineja u Pećkoj Patrijaršiji 3. oktobra, saopštio je Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve.

Sinod SPC poručuje da je ustoličenje patrijarha Irineja isključivo crkveni i duhovni čin, od istorijskog značaja za Crkvu i celokupan srpski narod i da je nepoželjna i apsolutno neprihvatljiva bilo kakva politizacija tog događaja.

Patrijarh Irinej i Sinod tim povodom, pozvali su članove Vlade, lidere političkih stranaka i druge istaknute političke ličnosti da u potpunosti i bez ostatka poštuju dostojanstvo i duhovni karakter tog događaja, kao i sporazum Sinoda sa međunarodim organima koji deluju na Kosovu i Metohiji, i tako doprinesu da taj "najsvečaniji molitveni čin, u vekovnom sedištu SPC, protekne u najboljem redu, a time spreče mogućnost bilo kakvih i bilo čijih provokacija".

Sinod, u isto vreme, obaveštava javnost da će Srbija i njeni organi, na svečanosti ustoličenja patrijarha, biti u potpunosti reprezentovani u ličnosti njenog najvišeg predstavnika, predsednika Republike Borisa Tadića.

Sinod Srpske pravoslavne crkve saopštio je da će za sve istaknute političke i javne ličnosti iz Srbije i Republike Srpske, svečani prijem povodom ustoličenja patrijarha biti priređen 4. oktobra 2010. godine, u Patrijaršiji, u Beogradu.

U crkvi ima mesta za Artemija 

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej izjavio je da je "slučaj" vladike Artemija "neprijatan događaj za Crkvu", ali da vladika u njoj i dalje ima svoje mesto, a da njegovo arhijerejstvo nijednog trenutka nije dovedeno u pitanje.

"Vladika Artmije je u jednom dugom periodu bio u raskoraku sa Saborom i Sinodom. Malo se izdvojio iz celine Crkve i za nas je bilo neprihvatljivo to što je on stanje u kome se Kosovo našlo smatrao ličnim problemom, koji on treba da rešava na način koji sam smatra najcelishodnijim", rekao je patrijarh srpski u intervjuu Tanjugu.

Patrijarh je dodao da je to bio prvi problem sa kojim se suočio, posle izbora i uvođenja u dužnost patrijarha, ali i da drugog puta i načina, osim onog za koji se Sinod opredelio, nije bilo.

"Mi želimo da se ta stvar smiri", kaže patrijarh.

"Mir je u interesu Crkve i vremena u kome živimo. Mir je i u interesu samog vladike Artemija i njegovih monaha koji ga slede, a koji sada vise između neba i zemlje".

Patrijarh kaže da je Sabor dugo ukazivao Artemiju na to da ne može stanje u kome je Kosovo smatrati ličnim problemom koji treba sam da rešava, ali da vladika to nije uvažavao.

On navodi da nije želeo da Sabor donese optužujuću odluku, ali je, kaže, vladika Artemije insistirao na tome da bude glasanja, očekujući da će biti podržan.

"Molili smo vladiku Artemija i da se obrati monaštvu i zamoli ih da se vrate u svoje manastire. On je to učinio, ali na pomalo neozbiljan način, a kada smo mu mi na to ukazali, on je Sinodu uzvratio pismom koje praktično predstavlja raskol", ispričao je patrijarh.

To je, kaže on, doprinelo da Sinod donese odluku kojom se vladiki Artemiju privremeno zabranjuje činodejstvovanje do odluke Sabora, koji će biti održan u novembru.

Patrijarh je istakao da druga prava episkopa Artemija nisu dovedena u pitanje, ali da, prirodno, nije mogao da ostane na Kosovu, već je morao da izabere manastir na nekom drugom mestu, gde će moći da živi i da deluje.

Za njim je pošao i "jedan veliki broj monaha i monahinja" što, tvrdi patrijarh, nije bilo opravdano, jer oni ničim nisu bili ugroženi.

Ipak, "vladika Artemije ima svoje mesto u crkvi, a njegovo arhijerejstvo nije dovedeno u pitanje i mogao bi i dalje da koristi Crkvi i sebi. On je pošao drugačijim putem i mi ne bismo želeli da tim putem nastavi", kazao je patrijarh, arhiepiskop pećki i mitropolit beogradsko-karlovački Irinej.

Raskol u makedonskoj crkvi "velika rana", CPC nije crkva 

Patrijarh kaže da je raskol koji se svojevremeno desio u makedonskoj crkvi "velika rana" naše Crkve.

On tvrdi da je to bio "čisto politički događaj" koji su "smislili komunisti" da bi razbili i razdvojili dva bliska naroda.

Posle dugih pregovora, šezdesetih godina, taj problem je rešen tako što je priznata autonomija makedonske crkve u sastavu srpske crkve, rekao je patrijarh.

"Naša želja je da se taj problem reši na dobro crkve i naroda. Ima nekih želja i nagoveštaja, ali sada je mnogo teže, jer postoji zvanični predstavnik makedonske crkve, ohridski arhiepiskop", naveo je on.

"Stvar je sada u velikoj meri u njihovim rukama", ukazuje patrijarh, a naša Crkva će, kaže, učiniti sve da do rešenja tog problema dođe.

Kad je reč o kanonski nepriznatoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, patrijarh kaže da to "i nije crkva", već "zajednica odbeglih lica iz crkve na čelu sa njihovim poglavarom".

"Svi su oni lišeni svoga zvanja, pre nego što su postali to što su postali, a Mihaila je raščinila Carigradska crkva", podsetio je patrijarh, primetivši da se "skup begunaca" ni po čemu ne može nazvati crkvom.

"Zvanična crnogorska vlast takvu zajednicu podržava, što joj nije na čast i što najbolje svedoči i govori o jednom bolesnom stanju kojeg će se sutra stideti, ali stanje je takvo kakvo je", kazao je patrijarh Irinej.

Povodom kritika koje je na račun SPC nedavno uputio glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić, optuživši je da stoji iza svega što se u toj zajednici događa, posebno po pitanju veronauke, patrijarh je rekao da je reč o čoveku koji je "iskočio" iz verske organizacije i koji želi da postane politički lider.

"To, svakako, neće biti dobro za islamsku zajednicu, kao ni za naše međusobne odnose i kontakte", kazao je patrijarh uveren da je reč o trenutnoj pojavi za koju se, kaže, nada da će se naći rešenje.

"To što Zukorlić radi nema nikakve veze sa verom. Reč je o čistoj politici nekog ko ne želi ništa dobro državi u kojoj živi", rekao je patrijarh Irinej.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
22° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво