Preminuo Feliks Pašić

Pozorišni i literarni kritičar, novinar, publicista i prevodilac Feliks Pašić preminuo je u Beogradu u 71. godini. Samo za Televiziju Beograd uradio je 150 dokumantarnih emisija o značajnim glumcima. Pisao za sve važnije dnevene i kulturne novine i časopise.

Poznati novinar, pozorišni kritičar i publicista Feliks Pašić umro je u subotu, 31. jula u Beogradu, saopštila je danas njegova porodica.

Feliks Pašić rođen 19. februara 1939. godine u Splitu. Studirao je francuski jezik i književnost. Novinarski vek je proveo u "Borbi" (1960-1975), Radio Beogradu (1975, 1976) i Televiziji Beograd (1976-2000). Bio je urednik Kulturne rubrike "Borbe" i urednik Kulturnog programa Drugog programa Radio Beograda.

U "Borbi" je početkom šezdesetih objavio seriju razgovora sa savremenim jugoslovenskim piscima (60 razgovora).

Za Televiziju Beograd snimio je oko 150 dokumentarnih emisija, među njima seriju emisija-portreta značajnih pozorišnih ličnosti srpske istorije, u prvom redu glumaca (Pera Dobrinović, Žanka Stokić, Ljubinka Bobić, Dobrica Milutinović, Milivoje Živanović, Milan Ajvaz, Mija Aleksić, Slobodan Perović, Neda Spasojević, Olivera Marković, Bojan Stupica, Miroslav Belović, Dejan Mijač, Mira Trailović).

Pokrenuo je i nekoliko godina vodio i uređivao televizijske Hronike Bitefa.

Četrdeset godina rada

Pašićeva kritičarska delatnost obuhvata razdoblje od četrdeset godina. Jedno vreme je pisao filmsku kritiku, a od početka sedamdesetih je aktivan pozorišni kritičar. Bio je stalni pozorišni kritičar "Borbe", "Večernjih novosti", Radio Beograda, "Dnevnog telegrafa" i "Teatrona".

Uporedo sa redovnom kritičarskom aktivnošću, predano se bavi glumcima, nastojeći da u razgovorima sa njima ispita ne samo fenomen glume, već i da ispiše specifične glumačke biografije (serija "Glumci govore" u časopisu "Scena"). Razvio je i usavršio naročitu vrstu portretisanja pozorišnih umetnika kroz javne razgovore.

U raznim ulogama - selektora, člana žirija, voditelja razgovora o predstavama - aktivno je bio prisutan na svim našim važnim pozorišnim festivalima i manifestacijama.

Bio je poslednji savezni selektor Sterijinog pozorja (1989. i 1990), 15 godina je, kao selektor i umetnički direktor, davao kreativni pečat Festivalu monodrame i pantomime, osnovao je i tri godine vodio Jugoslovenski festival pozorišta jednog glumca u Nikšiću.

Sa Svetlanom Bojković je pokrenuo i sedam godina (1992-1999) uređivao pozorišne novine "Ludus", u kojima je objavio 60 opsežnih razgovora sa pozorišnim umetnicima.

Objavio je više knjiga, među kojima su Savremenici (razgovori sa jugoslovenskim piscima - 1965), Oluja (dnevnik predstave - 1987), Kako smo čekali Godoa kad su cvetale tikve (dokumentarno istraživanje slučajeva zabrane dveju pozorišnih predstava - 1992), Zoran (razgovori sa Zoranom Radmilovićem - 1995), Karlo Bulić - avantura kao život (1992), Mira Trailović, gospođa iz velikog sveta (2006), Glumci govore I, II (razgovori sa šesnaestoro srpskih glumaca - 2003), Joakimovi potomci (portretni medaljoni dobitnika Statuete "Joakim Vujić" - 2006).

Dobitnik mnogih vrednih priznanja

Autor je i nekoliko monografija: Grad teatar Budva - Prvih deset godina (1998), Grad teatar Budva - Drugih deset godina (2007), Deset festivala pozorišta za đecu (o Jugoslovenskom festivalu pozorišta za đecu u Kotoru, 2002), Beogradsko dramsko pozorište - 60 godina (2007), Vuk, z. p. Tršić, Vukovi sabori 1933-2008 (2008), Zvezdara teatar 1984-2009 (2009).

Priredio je knjigu o Oliveri Marković, knjigu kritika Slobodana Selenića (Dramsko doba), knjigu pesama i zapisa Ljubiše Bačića (Moj živote malo li te ima).

Koautorski je sarađivao u monografijama o Ljubi Tadiću, Miri Stupici, Miji Aleksiću, Zoranu Radmiloviću, Nevenki Urbanovoj, Raheli Ferari, Danilu Stojkoviću, Mariji Crnobori.

Preveo je sa francuskog Ogled o neposrednim činjenicama svesti Anrija Bergsona (Velika edicija Ideja, 1978).

"Muci-Ljubomir Draškić ili živeti u pozorištu", poslednja Pašićeva knjiga objavljena ovog leta. Autor je pokušao da na osnovu dokumentarne građe rasvetli činjenice iz života i pozorišnog delovanja reditelja Ljubomira Draškića.

Dobio je godišnju nagradu Radio Beograda (1975), nagradu "Svetozar Marković" (1979), nagradu "Arman Lanu" (Međunarodni televizijski festival u Monte Karlu, 1985). Dobitnik je dve Sterijine nagrade za pozorišnu kritiku (1983, 1992) i Sterijine nagrade za naročite zasluge na unapređenju pozorišne umetnosti i kulture (2006).

Spomen plaketu grada Beograda dobio je 1974. godine. Vreme i mesto sahrane Feliksa Pašića biće objavljeni naknadno.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 18. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво