Vremeplov (26.6.2010)

Današnji dan kroz istoriju obeležilo rođenje srpskog geologa i paleontologa ruskog porekla Vladimira Dimitrijeviča Laskareva. Rođena američka književnica Perl Bak. Preminuo književnik Janko Veselinović.

Srpski geolog i paleontolog ruskog porekla Vladimir Dimitrijevič Laskarev rođen je na današnji dan 1869. godine. Vladimir Dimitrijevič Laskarev je specijalista svetskog glasa za kenozojske periode, posebno za neogen i kvartar, profesor univerziteta u Odesi i Beogradu, član Srpske Kraljevske akademije. Objavio je oko 40 radova, uglavnom o neogenim i kvartarnim naslagama srpskih terena, s prikazom i analizom njihove fosilne faune i tektonike, i o kongerijskim slojevima i njihovom značaju za tektoniku. Dela: "Fauna Buglovskih slojeva Volinije", "Geološka ispitivanja u jugozapadnoj Rusiji", "O stratigrafiji kvartarnih naslaga Vojvodine", "O ekvivalentima gornjeg sarmata u Srbiji".

Na današnji dan 1892. godine rođena je američka književnica Perl Bak, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1938. godine. Autor je serije dela iz života Kine. Pisala je i knjige za decu kao i eseje.  Kao ćerka misionara dugo je živela u Kini. Posle Drugog svetskog rata osnovala je fondaciju "Perl Bak" za pomoć deci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. godine zaveštala najveći deo prihoda od knjiga - više od sedam miliona dolara. Dela: romani "Dobra zemlja", "Sinovi", "Zmajevo seme", "Rastureni dom", "Majka", "Izgnanstvo", "To ponosno srce", "Obećanje", "Paviljon žena", "Božur", "Skriveni cvet".(Hilsborou, 26. 06. 1892 - Denbi, 06. 03. 1973)

Književnik Janko Veselinović umro je na današnji dan 1905. godine. Janko Veselinović je bio učitelj u Mačvi, a od 1893. godine je živeo i radio u Beogradu. Uređivao je "Zvezdu","Srpske novine" i druge književne listove. Bio je dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu i korektor Državne štamparije. Proganjan je i hapšen kao protivnik režima. Bio je pod uticajem ideja Svetozara Markovića i ruskih realista. Sa Milovanom Glišićem i Lazom Lazarevićem tvorac je srpske seoske pripovetke, od kojih su najpoznatije: "Poljsko cveće", "Od srca srcu", "Rajske duše" i "Slike iz seoskog života". Napisao je romane "Seljanka", "Junak naših dana" i 1896. godine, svoje najpopularnije delo "Hajduk Stanko", sa temom iz Prvog srpskog ustanka. Poznat je i Veselinovićev pozorišni komad "Đido". Sa mnogo topline  opisao je stari, patrijarhalni život seoskih zadruga svog zavičaja, Mačve. (Crnobarski salaši, 13. 05. 1862 - Glogovac, 26. 06. 1905)

1730.- Rođen Šarl Mesije, francuski astronom (Badonvije, 26. 06. 1730 - Pariz, 12. 04. 1817)

1824.- Rođen Vilijam Tomson (lord Kelvin), britanski fizičar (Belfast, 26. 06. 1824 - Nederhol, 17. 12. 1907)

1836.- Umro Klod Žozef Ruže de Lil, književnik i kompozitor, autor "Marseljeze" (Lon l Sonije, 10. 05. 1760 - Šuazi l Rua, 26. 06. 1836)

1867.- Skinuta turska zastava sa Beogradske tvrđave

1869.- Rođen Martin Andersen Nekse, danski književnik (Kopenhagen, 26. 06. 1869 - Drezden, 01. 06. 1954)

1871.- Umrla Draga Dejanović -Dimitrijević, književnica (Stara Kanjiža,   1840 - Stari Bečej, 26. 06. 1871)

1899.- Rođen prof. dr Aleksandar Simić, specijalista-radiolog (Osečina, 26. 06. 1899 - Beograd, 26. 07. 1966)

1926.- Rođen Karel Kosik, češki filozof, protagonista "Praškog proleća"  (Prag, 26. 06. 1926 - Prag, 21. 02. 2003)

1927.- Rođen Vladimir Jakovljevič Motil, ruski filmski reditelj   (Lepel, 26. 06. 1927 - Moskva 21. 02. 2010)

1933.- Rođen Radivoje - Raša Popov, književnik i lektor, novinar "Dnevnika", "Mladosti" i Radio televizije Beograd, glavni urednik Matice srpske (Mokrin, 26. 06. 1933)

1936.- Belvederske demonstracije na Cetinju

1942.- Rođen Ismet Rebronja, književnik (Goduša, 26. 06. 1942 - Novi Pazar, 01. 05. 2006)

1943.- Umro Karl Landštajner, austrijski biolog i lekar, otkrio krvne grupe i Rh faktor,  nobelovac, datum njegovog rođenja obeležava se kao Svetski dan dobrovoljnih    davalaca krvi (Baden, 14. 06. 1868 - Njujork, 26. 06. 1943)

1945.- Potpisana Povelja Organizacije Ujedinjenih nacija

1963- Rođen Džordž Majkl (Georgios Kirijakos Panajotu), britanski pevač i kompozitor  (London, 26. 06. 1963)

1995.- Umro Žarko Broz, sin Josipa Broza Tita (Veliko Trojstvo, 02. 02. 1924 - Beograd, 26. 06. 1995)

2001.- Umrla Đina Ćinja (Žinet Sans), francuska operska pevačica (Pariz, 06. 03. 1900 - Milano, 26. 06. 2001)

2001.- Katastrofalni zemljotres u Indiji (20 000 mrtvih)

2003.- Umrla Aleksandra - Duda Ivanović, mecosopran, solista Hora RTB-a, profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, (Beograd, 16. 01. 1937 - Beograd, 26. 06. 2003)

2004.- Umro Predrag - Peca Dobrohotov, novinar, reli - vozač (10. 04. 1948 - Beograd, 26. 06. 2004)

2007.- Umro Jup Derval, nemački fudbaler i selektor reprezentacije  (Vurselen, 10. 03. 1927 - Sent Ingbert, 26. 06. 2007)                                                                     

2008.- Umro Andreja Miletić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu   (Svetozarevo, 28. 09. 1937 - Beograd, 26. 06. 2008)

2008.- Umrla Irina Baronova, ruska balerina (Petrograd, 13. 03. 1919 - Bajron Bej, 28. 06. 2008)                       

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво