Vremeplov (23.6.2010)

Poznata ruska pesnikinja Ana Ahmatova rođena u Odesi 23. juna 1889. godine. Na današnji dan 1956. godine Gamal Abdel Naser izabran za predsednika Egipta.

Ruska književnica i pesnikinja Ana Ahmatova rođena je u Odesi 23. juna 1889. godine. Detinjstvo je provela u Carskom selu, a gimnaziju završila u Kijevu. Bila je prijateljica Osipa Mandeljštama, Borisa Pasternaka, posvetila je pesmu Majakovskom, pisala o Ljermontovu, drugovala sa Modiljanijem, koji je slikao njene portrete. Prva knjiga "Veče", izašla je 1912, "Brojanice" 1914, a "Belo jato" 1917. godine. Njena lirika odiše erotikom i mistikom. U svojim stihovima negovala je i tradiciju narodne poezije. Posle revolucije objavila je knjige "Anno Domini" i "Bokvica". U nemilosti totalitarnog režima, sledeće tri decenije nije objavljivala. Iz Saveza sovjetskih književnika isključena je 1946. godine. U Petrogradu je živela izolovano. Rehabilitovana je posle 20. kongresa Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Godine 1962, objavila je "Poemu bez heroja", koju je pisala 22 godine, a potom "Rekvijem", posvećen teškim vremenima stradanja i progona, čija je žrtva bio i njen sin. Ana Ahmatova se smatra jednom od najvećih pesnikinja 20. veka.

Nakon ukidanja egipatske monarhije 1953. godine i uspostavljanja jednostranačke republike, koju je u početku vodio general Muhamad Nagib, vlast je 1954. godine preuzeo pukovnik Gamal Abdel Naser. Uspešno je vodio pregovore sa Britancima oko povlačenja iz Egipta, okončavši njihovu višedecenijsku kontrolu nad Egiptom. Naser je 23. juna 1956. godine izabran za predsednika Egipta, a iste godine je donio odluku o nacionalizaciji Sueckog kanala. Naser je udaljio Egipat od zapadnih zemalja. Propagirao je koncept arapskog socijalizma i nacionalizacijom finansijskih institucija, čime je trebala da se finansira industrijalizacija zemlje. Neko je vreme bio najuticajniji lider arapskog sveta. Napad Izraela na Egipat 1967. u Šestodnevnom ratu i težak egipatski poraz do kojeg je došlo razlog su zbog kojeg je Naser podneo ostavku, iste godine. Na zahtev javnosti vratio se na dužnost, ali nikada nije uspeo da vrati ugled kakav je imao do rata.

1668. - Rođen Đovani Batista Viko, italijanski filozof, istoričar i estetičar (Napulj, 23. 06. 1668 - Đerolinimi, 20. 01. 1774)

1785. - Turska vojska pod komandom skadarskog vezira Mahmud - paše Bušatlije prodrla u Cetinje i porušila manastir na Ćipuru, koji  je u 15. veku podigao Ivan Crnojević

1848. - Ustanak radnika u Parizu

1862. - Srpski dobrovoljci odbili turski artiljerijski napad sa Kalemegdana  na varoš Beograd

1892. - Rođen Žak Konfino, književnik i lekar (Leskovac, 23. 06. 1892 - Beograd, 16. 08. 1975)

1894. - Na Svetskom sportskom kongresu, na inicijativu Pjera de Kubertena doneta odluka o obnavljanju  modernih Olimpijskih igara i  konstituisan Međunarodni olimpijski komitet

1910. - Rođen dr Nikola Rot, psiholog, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu (Koroš, 23. 06. 1910 - Beograd, 24. 07. 2007)

1929. - Rođen Stevan Šalajić, pozorišni, filmski i TV glumac (Borča, 23. 06. 1929 - Novi Sad, 30. 06. 2002)

1946. - Rođen Gojko Šantić, pozorišni, filmski i TV glumac (Mostar, 23. 06. 1946)

1972. - Rođen Zinedin Zidan, francuski fudbaler (La Kastanela, 23. 06. 1972)

1989. - Umro Bogdan Čiplić, književnik (Novi Bečej, 02. 11. 1910 - Beograd, 23. 06. 1989)

1993 - Otvoren Teatar "Kult" u Beogradu

1995. - Umro Džonas Edvard Salk, američki mikrobiolog, pronalazač vakcine  protiv dečje paralize (Njujork, 28. 10. 1914 - La Džola, 23. 06. 1995)

1996. - Umro Andreas Papandreu, grčki ekonomista, političar i državnik, premijer Grčke (Hios, 05. 02. 1919 - Atina, 23. 06. 1996)

1996. - Umro Zoran Petrović, slikar i književnik (Sakule, 07. 04. 1921 - 23. 06. 1996)

1998. - Umrla Morin O Saliven, američka filmska glumica (Bojl, 17. 05. 1911 - Skotsdejl, 23. 06. 1998)

2000.- Umro Aleksandar Obradović, sportski lekar i funcioner SD"Crvena zvezda" (Mionica, 14. 09. 1922 - Beograd, 23. 06. 2000)

2002. - Umro Milorad Ivković, profesor i dekan Građevinskog fakulteta u Beogradu, projektant i graditelj HE "Đerdap 1" (  - Beograd, 23. 06. 2002)

2004. - Umro Aleksa Radovanović, solunski ratnik, predsednik Udruženja boraca ratova od 1914. godine (Medveđa, 02. 08. 1900 - Medveđa, 23. 06. 2004)

2006. - Umro Aron Speling, američki TV producent (Dalas, 22. 04. 1923 - Los Anđeles, 23. 06. 2006)

2007. - Umro Pavle Ugrinov (Vasilije Popović), književnik, pozorišni i TV reditelj, urednik i  dramaturg  Radio Beograda, urednik Dramskog i serijskog  programa TV  Beograd,  akademik (Mol, 15. 04. 1926 - Beograd, 23. 06. 2007)

2008. - Umrla Olga Moskovljević, prevodilac, publicista i novinar (Beograd, 23. 01. 1921 - Beograd, 23. 06. 2008)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво