Vremeplov (24. jun)

Galileo Galilej, italijanski fizičar, astronom i matematičar osuđen je na današnji dan 1633. godine pred sudom inkvizicije. Vilhelmina-Mina Karadžić-Vukomanović, slikarka i književnica, kćer Vuka Karadžića umrla je 24. juna 1894. godine.

Na današnji dan 1633. godine, pred sudom Inkvizicije osuđen Galileo Galilej, italijanski fizičar, astronom i matematičar. Galilej je bio profesor u Pizi i Padovi. Otkrio je izohronost oscilacije klatna, formulisao zakone slobodnog pada tela pod dejstvom sile teže, kretanja po kosoj ravni, uveo pojam ubrzanja i inercije, što je bilo od izvanrednog značaja za kasniji razvoj mehanike. Godine 1609. konstruisao je astronomski durbin, koji je demonstrirao na zvoniku crkve Sv. Marka u Veneciji. Sledila su zatim otkrića: Kumove slame, površine Meseca i Venere, Jupiterovih satelita, pega na Suncu... Povod za Galilejevo izvođenje pred Inkviziciju bila je knjiga "Razgovor o sistemu sveta", u kojoj je razradio Kopernikov heliocentrični astronomski sistem, po kome centar vasione nije Zemlja, već Sunce oko koga se okreću sva nebeska tela, pa i Zemlja. Dokazao je neodrživost Ptolmejevog geocentričnog sistema. Ova teorija je umanjila značaj ne samo Zemlje, već i hrišćanske nauke, crkve, pape, a to je za to vreme bila jeres i smrtni greh. Izmučen u tamnici, da bi izbegao smrt na lomači, Galilej se javno odrekao svoje koncepcije i izjavio da Zemlja stoji. Ostala je legenda da je posle tih izgovorenih reči, prošaputao za sebe: "Ipak se okreće".

Vilhelmina-Mina Karadžić-Vukomanović, slikarka i književnica, kćer Vuka Karadžića umrla je 24. juna 1894. godine. Osnovno obrazovanje Mina Karadžić je stekla uz oca, pokazujući od ranog detinjstva interesovanje za slikarstvo. Dva su stilska razdoblja u njenom stvaralaštvu: bidermajersko i rano romantičarsko. Sačuvano je pedesetak njenih radova, pretežno uljanih portreta, od kojih se većina čuva u Narodnom muzeju u Beogradu. Osim prevoda srpskih narodnih pripovedaka i poslovica, objavljenih 1854. godine u Berlinu, s predgovorom Jakoba Grima, Mina je štampala i svoje uspomene na Branka Radičevića i ostavila zabeleške sa puta po Srbiji, 1850. godine. Brinula je o očevoj zaostavštini i radila na izdavanju njegovih dela što je od izuzetnog značaja za proučavanje Vukovog ukupnog doprinosa srpskoj književnosti.

1519 - Umrla Lukrecija Bordžija, italijanska vojvotkinja, mecena umetnika i naučnika (Rim,18. 04. 1480 - Ferara, 24. 06. 1519)

1788. - Rođen Silvio Peliko, italijanski književnik  (Saluco, 24. 06. 1788 - Turin, 31. 01. 1854)

1798. - Pogubljen Riga od Fere (Rigas Konstantinos), grčki patriota, književnik i prevodilac(Velestina, stari grad Fera, 1757 - Beograd, 24. 06. 1798)

1822. - Formirana prva beogradska opštinska uprava (obščestvo)

1859. - Bitka kod Solferina između Austrijanaca i udružene vojske Francuske i
Sardinije, nakon koje je začeta ideja o osnivanju Međunarodnog crvenog krsta

1911. - Rođen Huan Manuel Fanđo, argentinski automobilista, svetski šampion "Formule 1" (Balkarka, 24. 06. 1911 - Buenos Aires, 17. 07. 1995)

1912. - Ozvaničeno članstvo Srbije u Međunarodnom olimpijskom komitetu - na Olimpijskim igrama u Stokholmu učestvovala prva srpska olimpijska ekipa, atletičari Dušan Milošević
i Dragutin Tomašević

1923. - Osnovana Zadruga za saobraćaj i promet stranaca - preteča kompanije "Putnik"

1930. - Rođen Klod Šabrol, francuski reditelj, scenarista i producent (Pariz, 24. 06. 1930)

1932. - Rođen Prvoljub Pejatović, književnik, novinar i urednik "Borbe" i RTB-a (Skoplje, 24. 06. 1932 - Beograd, 01. 11. 2005)

1940. - Uspostavljeni diplomatski odnosi između Kraljevine Jugoslavije i Sovjetskog Saveza

1947. - Prvi put objavljeno saopštenje da je viđen leteći tanjir (NLO), u Dejtonu, SAD

1986. - Umro Miroslav Mika - Antić, književnik, novinar, slikar i filmski režiser (Mokrin, 14. 03. 1932 - Novi Sad, 24. 06. 1986)

1987. - Rođen Lionel Mesi, argentinski fudbaler (Rosario, 24. 06. 1987)

1998. - Umro Đorđe Canić, arhitekta i slikar, direktor Narodnog muzeja u Nišu (Niš, 1943 - Niš, 24. 06. 1998)

2001. - Umro Đorđe Martinović, novinar i urednik "Večernjih novosti" (Cetinje, 1931 - Beograd, 24. 06. 2001)

2002. - Umro Pjer Verner, političar i državnik, premijer Luksemburga, idejni tvorac Evropske monetarne unije ( Sent Andre, 29. 12. 1913 - 24. 06. 2002)

2004. - Papa Jovan Pavle Drugi i Vaseljenski patrijarh Vartolomej Prvi počeli dijalog
podeljenih hrišćanskih crkava

2005. - Umrla Milena Miloradović, muzički urednik Radio Beograda (Zaječar, 09. 04. 1949 - Beograd, 24. 06. 2005)

2008. - Umro Vojin Ocokoljić (Toma Brut), diplomata i pisac naučne fantastike ( - Beograd, 24. 06. 2008)

2008. - Umro Luka Ježina, filolog i sportski novinar RTB-a (Šibenik, - Beograd, 24. 06. 2008)

2008. - Umro prof.dr Slaviša Prešić, šef Katedre za algebru i matematičku logiku Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu (Kragujevac, 25. 03. 1933 - Beograd, 24. 06. 2008)

2008. - Umro Vasilije-Vasa Stojković, pravnik, košarkaš "Crvene zvezde", reprezentativac, sportski radnik, novinar i publicista ( Beograd, 08. 01. 1923 - Beograd, 24. 06. 2008)

2008. - Umro Jozef Šajna, poljski slikar, scenarista, režiser, pedagog i teoretičar umetnosti  (Rešov, 13. 03. 1922 - Varšava, 24. 06. 2008)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво