Vremeplov (13.3.2010)

Emisija "Vreme sporta i razonode" Prvog programa Radio Beograda počela da se emituje 13. marta 1960. godine. Na današnji dan umro Ivo Andrić.

Na današnji dan 1960. godine počelo emitovanje emisije "Vreme sporta i razonode" Prvog  programa Radio Beograda.  Kada je 1960. godine u etar krenula emisija "Vreme sporta i razonode" sa efektnom špicom "Gol, gol, gol" i glasom doajena sportskog novinarstva Radivoja - Raće Markovića, slušaoci su prepoznali novi zvuk i pristup informisanju o sportu i razonodi. Kroz ovaj popularni sportsko - zabavni magazin prošlo je na hiljade umetnika, zabavljača i sportista. Njihovi domaćini bili su Aleksandar-Saša Marković, Predrag Knežević, Đurađ Marković, Šilja Mihajlović, plejada sjajnih sportskih reportera, koji su kasnije predali palicu mlađim kolegama Slobodanu Kovačeviću, Svetislavu Vukoviću, Marku Markoviću, Jordanu Ivanoviću... Emisija "Vreme sporta i razonode" svojim kvalitetnim sadržajem i aktuelnošću predstavljala nas je na mnogim domaćim i inostranim festivalima i ovenčana je nizom nagrada.

Književnik i diplomata, akademik, nobelovac Ivo Andrić umro je na današnji dan 1975. godine. Izrazit i dosledan realist, Andrić je u svojim pripovetkama i romanima dao čitavu galeriju likova iz života stare Bosne. Pripovedač snažne imaginacije, Andrić se odlikovao vandrednom čistotom jezika, prefinjenim psihološkim analizama i dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije. Najpoznatija njegova dela su: "Ex Ponto", pesme u prozi, zbirka pesama "Nemiri", pripovetke "Anikina vremena" i "Put Alije Đerzeleza" i romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika" i "Gospođica".  Andrićeva "Prokleta avlija", predstavlja remek-delo pripovedačke proze. Dobitnik je "Nobelove nagrade" za književnost 1961. godine. Jedan je od naših najprevođenijih pisaca.

1572.- Umro Petar Hektorović, književnik (Hvar,    10. 1487 - Hvar, 13. 03. 1572)

1781.- Engleski astronom Vilijam Heršel otkrio sedmu planetu  Sunčevog sistema - Uran

1830.- Rođen Paul Hajze, nemački književnik, nobelovac (Berlin, 13. 03. 1830 - Minhen, 02. 04. 1914)

1855.- Umro Dimitrije Avramović, slikar i književnik (Sv.Ivan Šajkaški, 27. 03. 1815 - Novi Sad, 13. 03. 1855)

1855.- Izgrađen železnički most na Nijagari između SAD i Kanade

1855.- Rođen Persival Lovel, američki industrijalac, popularizator ideje o životu na Marsu  (Boston, 13. 03. 1855 - Mars Hil, 12. 11. 1916)

1857.- Knjaz Aleksandar Karađorđević doneo "Ustroenije" o udruživanju zanatlija i trgovaca  u Srbiji - ovaj datum obeležava se kao Dan Privredne komore Srbije

1871.- Rođen Živko Pavlović, general i vojni pisac, akademik  (Bašin, 13. 03. 1871 - Beograd, 25. 04. 1938)

1888.- Umro Anton Semjonovč Makarenko, sovjetski pedagog i  književnik  (Belopolje, 13. 03. 1888 - Moskva, 01. 04. 1939)

1894.- U jednom kafeu na pariskom trgu Pigal Francuskinja Ivet, slikarski model, izvela prvi javni striptiz

1894.- Umro Franjo Rački, istoričar i političar, prvi predsednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (Fužine, 25. 11. 1828 - Zagreb, 13. 03. 1894)

1895.- U požaru izgorela Teslina laboratorija u Njujorku

1903.- Rođen Kosta Petković, geolog, profesor Beogradskog univerziteta, akademik  (Solun, 13. 03. 1903 - Beograd, 28. 05. 1987)

1926.- Rođen Miloš Gvozdenović,  akademski slikar (Kastrat, 13. 03. 1926 - Beograd, 28. 05. 2006)

1929.- Rođen Boris Buzančić, pozorišni, filmski i TV glumac, gradonačelnik Zagreba (Bjelovar, 13. 03. 1929)

1930.- Objavljena vest o otkriću  Plutona, koji je 18. februara  iste godine prvi  ugledao američki astronom Klajd Tombo

1939.- Umro Lisjen Levi-Bril, francuski filozof, sociolog i  antropolog  (Pariz, 19. 04. 1857 - Pariz, 13. 03. 1939)

1942.- Ubijen Žikica Jovanović - Španac, španski borac, narodni heroj (Valjevo, 1914 - Radanovac, 13. 03. 1942)

1945.- Ubijen Miladin Popović, političar (Lopate,    1910 - Priština, 13. 03. 1945)

1965.- Rođena Vesna Trivalić, pozorišna, filmska i TV glumica (Beograd, 13. 03. 1965)

1974.- Umro Mato Lovrak, književnik (Veliki Grđevac, 08. 03. 1899 - Zagreb, 13. 03. 1974)

1978.- Umro Karolj Baranji, vajar i keramičar (Novi Sad, 03. 11. 1894 - Novi Sad, 13. 03. 1978)

1993.- Umro Pavle Vasić, slikar, istoričar umetnosti i likovni  kritičar, profesor  Filozofskog fakulteta i Univerziteta  umetnosti u Beogradu   (Niš, 30. 08. 1907 - Beograd, 13. 03. 1993)

1996.- Umro Kšištof Kišlovski (Kješlovski), poljski filmski i TV  reditelj  (Varšava, 27. 06. 1941 - Varšava, 13. 03. 1996)

2002.- Umro Spiros Kiprijanu, kiparski političar i državnik, predsednik  Kipra (Limasol, 28. 10. 1932 - Nikozija, 13. 03. 2002)

2003.- Umro Živorad Igić, novinar, publicista i političar (Babin most, 13. 10. 1942 - Beograd, 13. 03. 2003)

2003.- Umro Enriko Josif , kompozitor, pedagog i publicista, akademik (Beograd, 01. 05. 1924 - Beograd, 13. 03. 2003)

2004.- Umrla Marina Koljubajeva, filmska i TV glumica (Beograd, 02. 11. 1950 - Beograd, 13. 03. 2004)

2005.- Umro Aleksandar Atanacković, fudbaler, reprezentativac (Beograd, 29. 04. 1920 - Beograd 13. 03. 2005)

2008.- Umro Živko Šoklovački, pravnik, političar, šef poslaničke grupe Jugoslovenske levice u Skupštini SRJ, predsednik Upravnog Odbora NIS-a  (Kikinda,  1946 - Novi Sad, 13. 03. 2008)

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво