Čije je naše mleko, zašto se proizvođačima više isplati uvezeno nego domaće

Koliko god nama izgledalo nelogično, ekonomija ima logičan odgovor na pitanje kako se prerađivačima mleka više isplati da prodaju uvozno mleko nego da ga otkupljuju od domaćih proizvođača. Jasno je koliko su na gubitku oni koji imaju farme, a da li smo i mi kao krajnji potrašači na gubitku.

Više od stotinu krava na imanju Dragana Radosavljevića. Od njih zarađuje i živi. Dnevno proizvede dve tone sirovog mleka. Za posao od mraka do mraka, otkupna cena mleka od oko 85 dinara po litru je samo, kako kaže, korektna.

"Plus na to država koja daje 10 dinara premiju i to je da kažem korektno i ne treba je cimati na dole, a ako hoće na gore to još bolje, međutim vidim da se sve više mleka pojavljuje iz uvoza da je preplavilo naše markete", rekao je proizvođač Dragan Radosavljević.

Mali proizvođači dobijaju nižu otkupnu cenu, pa farme sa malim brojem grla prestaju da rade jer nemaju zaradu. Zato su manjak sirovog mleka neki prerađivači nadomestili uvozom iz Poljske, Mađarske, Češke i drugih zemalja.

I mleko u prahu se više uvozi. Manje farme se bore za opstanak jer su u marketima uvozna mleka 50 dinara jeftinija. Uz to je Vlada Srbije uredbom zabranila izvoz mleka, što nije dobro na duži period, kažu u Privrednoj komori Srbije.

"Mi smo ukazivali najmanje godinu dana da je situacija sa mlečnim govedarstvom kod nas alaramantna jer je to proces koji traje cele godine, tako da treba raditi na dugoročnoj strategiji, a ovim merama koje su kratko dale rezultate skratiti rok i ipak omogućiti izvoz", kaže Nenad Budimirović iz Privredne komora Srbije.

Litar domaćeg mleka u prodavnicama košta 190 dinara. To je dvostruko više od otkupne cene. Mleko, kao jedna od osnovnih namirnica, zahtevno je za proizvodnju.

To je ozbiljan proces i veliki trošak. Treba obezbediti hranu za životinje, mašine za mužu, veliki prostor, platiti veterinara, vodu, struju. Idealna otkupna cena bila bi ne niža od stotinu dinara i tada bi, kažu manji proizviđači mleka, mogli da zarade.

"Spor obrt kapitala je ovde, vi kad dobijete žensko tele morate da čekate najamnje 25,26 meseci da biste imali prihode od njega, a hranu svakako morate da spremite, ako to ne uradite nećete ni dobiti mleko od njega", napomenuo je Radosavljević.

Budimirović je istakao da se situacija možda nije mnogo popravila za par meseci koliko uredba važi jer to je proces proizvodnje koji ne može lako da se pokrene, ali makar da se zaustavi dalji pad u proizvodnji to bi bilo značajno za naše farmere.

Bez obzira na troškove transporta iz evropskih zemalja, domaćim firmama se, prema njihovoj računici, više isplati da uvezu mleko. U inostranstvu je proizvodnja jeftinija i veća je količina mleka na farmama pa je i otkupna cena niža.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво