Читај ми!

Oko: Oluja koja je prekinula istoriju jednog naroda

Srbija mora da razume položaj Srba u Hrvatskoj, da ih ekonomski osnaži i da vodi aktivnu politiku, rekao je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević u specijalnom izdanju emisije "Oko" povodom godišnjice "Oluje". Istoričar Milan Gulić objašnjava zašto Novi Sad ima veliki značaj za ljude koji su došli iz Hrvatske, ali i za one Srbe koji su ostali da žive u toj zemlji. Profesor Dušan Ivanić smatra da je, posle svega što se desilo, perspektiva srpskog naroda u Hrvatskoj vrlo sužena.

Srbi na prostoru današnje Hrvatske žive vekovima; 1317. podigli su manastir Krupu, 1350. manastir Krku, postoje zapisi da je još u 16. veku slepi srpski vojnik u Splitu pevao o Kraljević Marku.

Da li svi ti vekovi mogu da se izbrišu jednom vojnom akcijom, da li plan koji je na Brionima napravio Franjo Tuđman može da izbriše čitavu jednu istoriju i čitav jedan narod?

Miloš Vučević, gradonačelnik Novog Sada i potpredsednik Srpske napredne stranke smatra da Srbija mora, pre svega, da razume položaj Srba u Hrvatskoj.

"Da mi ne srbujemo iz Beograda, Novog Sada, Niša, Kruševca ili Zrenjanina ili nekog drugog grada. Da ne plasiramo jake parole, a ti ljudi treba da žive, ako smem da kažem, prežive na svojim vekovnim ognjištima. Da ruzumemo i specifikum određenih situacija i teritorija. Nije ista problematika u Vukovaru, Borovu, Borovom naselju. Nije isto biti Srbin u Zagrebu ili pričati o malo Srba što je preostalo u Dalmaciji", navodi Vučević.

Takođe, dodaje on, jako je bitno ekonomsko osnaživanje i jedna aktivna politika. "Da Srbi smeju da uče na svom jeziku, da smeju da imaju svoje knjige, da razvijamo svoje prosvetiteljstvo, obrazovno-naučni program na maternjem jeziku", ističe Vučević.

Ne može da razume da je danas, uz sav napredak koji se pravi u srpsko-hrvatskom odnosima, mada to ide u amplitudama – zabranjena ćirilica u Vukovaru.

"Pa čekajte, to je naše pismo, ako ja nemam nikakav problem sa latinicom, i hrvatskim jezikom, a zaista nemam, a šta je problem sa ćirilicom, šta je problem stalno sa ćirilicom, ona je stalno napadnuta kao očigledno simbol našeg identiteta i to nam se dešava i na Kosovu i Metohiji i kada Albanci na srpskom pišu oni to rade latinicom, nikada neće na ćirilici da pišu. U Hrvatskoj, gde Srbi žive, ne sme da se koristi ćirilica. U Crnoj Gori je proterana. I uvek tako kreće i uvek je isti scenariju. Mislim da je vreme da svi snažno pitamo i kažemo - dozvolite nam da koristimo jedno od naša dva pisma", ističe Vučević.

"Srpsko-hrvatski odnosi imaju amplitude"

Ukazuje i da, kako se približava Dan sećanja na stradale u "Oluji", dolazi do tenzija u odnosima Srbije i Hrvatske.

"Ali rekao bih da ti srpsko-hrvatski odnosi imaju amplitude i bolje i ne tako dobre odnose. Ako govorimo o nekoj realnoj politici, prirodno je da i treba da imamo što bolje odnose i prirodno je da sarađujemo, komšije smo, ekonomski smo naslonjeni. Ako hoćete da gledamo iz našeg ugla, mi imamo veliki interes da se nastavi i osnaži ekonomska saradnja - Srbija ostvaruje suficit u trgovinskoj razmeni sa Hrvatskom", navodi Vučević.

Mi smo, dodaje on, konačno ekonomski ojačali da možemo da se pojavljujemo kao investitori.

"Ako gledamo da predsedniku Republike Srbije ne dozvoljavaju da ode da obiđe Jasenovac i da bude prvi srpski predsednik koji obilazi takvo mesto užasa i za nas simbol svega onoga što smo nažalost negativno istorijski iskusili, onda to ne sluti na dobro. Ako nema tolikog nivoa razumevanja sa hrvatske strane, onda ne mogu da vidim neku dobru perspektivu, a želim da je vidim i mislim da svi treba i sa naše strane da radimo da ti odnosi budu što bolji", navodi Vučević.

Ali ono što moraju naše komšije Hrvati da razumeju, dodaje on, je to da mi poštujemo, žalimo i oplakujemo naše stradale Srbe.

"Moraju da razumeju da mi moramo da pričamo o srpskim žrtvama, a ko će da priča o srpskim žrtvama ako ne pričaju Srbi, pa ko će da priča o stradanju Srba ako ne kaže to Srbija, ako ne kaže matica. Pa ne stavljamo prst u oko nikome, ali ljudi nemojte da pravimo priču da sedam decenija ne sme da se pričao Jasenovcu", kaže Vučević.

Ivanić: Perspektiva srpskog naroda u Hrvatskoj vrlo sužena

Dušan Ivanić, profesor emeritus Filološkog fakulteta u Beogradu i književni teoretičar navodi da je posle svega što se desilo perspektiva srpskog naroda u Hrvatskoj vrlo sužena.

"Vrlo je teško, celi krajevi su opusteli, to je bila katastrofa za obe zemlje i za oba naroda - i za Hrvate i za Srbe. Katastrofa je u tome što su opusteli celi krajevi i što su ljudi ostali bez zavičaja", navodi Ivanić.

Ukazuje da su Srbi u Hrvatskoj dobili status nacionalne manjine i da je obaveza države da se brine o njima.

"Mi smo ostali tamo bez naroda, onoga što je bio deo prave srpske kulture - manastiri, crkve. Praktično kad pogledate šta je sve srušeno od srpskih crkava oko Slavonije i u ovim drugim krajevima, mi smo ostali bez temeljne stvari za srpsku kulturu koje su bile nosilac identiteta srpskog kroz celu istoriju - od dalmatinskih manastira do novijih vremena", navodi Ivanić.

Gulić: Novi Sad ima veliki značaj za ljude iz Hrvatske

Milan Gulić, istoričar kaže da Novi Sad ima veliki značaj za ljude koji su došli iz Hrvatske, ali i za one Srbe koji su ostali da žive u Hrvatskoj.

"U Novi Sad je došao veliki broj Dalmatinaca, Ličana, Kordunaša, Banijaca i Slavonaca i tamo kad odete zaista taj pečat se oseća. On ima veliki značaj danas i za one Srbe koji su ostali da žive u Hrvatskoj, a naročito za onaj njihov najvitalniji deo, a to su Srbi u istočnom delu Hrvatske - u Zapadnom Sremu, Istočnoj Slavoniji, Baranji, ti ljudi su dugo bili vezani za Novi Sad, i danas su ostali vezani za njega. Tim ljudima on puno znači, oni koriste svaki trenutak da dođu u Novi Sad, dolaze i radi školovanja i njima je on pravi regionalni centar", ističe Gulić.

петак, 29. март 2024.
23° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво