Vladika Teodosije o obeležavanju slave u Prizrenu: Naše prisustvo nada da će se Srbi vratiti

Bogoslovi i sveštenstvo predvođeni Vladikom Teodosijem u Prizrenu proslavljaju Svete Ćirila i Metodija, slavu istoimene Bogoslovije, koja obeležava i sto pedeset jednu godina postojanja. Naše prisustvo svedoči da ima uslova i nade da će se Srbi vratiti i živeti na ovim prostorima, izjavio je za RTS vladika raško-prizrenski Teodosije.

Dan slovenske pismenosti i kulture tradicionalno se obeležava 24. maja u znak sećanja na solunsku braću Ćirila i Metodija, misionare kulturne i političke diplomatije i tvorce prvog slovenskog pisma, glagoljice.

Bogoslovi i sveštenstvo predvođeni Vladikom Teodosijem u Prizrenu proslavljaju Svete Ćirila i Metodija, slavu istoimene Bogoslovije, koja obeležava i sto pedeset jednu godina postojanja.

U Crkvi Svetog Đorđa u centru Prizrena služena je liturgija, a planiran je prigodan program koji pripremaju prizrenski bogoslovi. Nekoliko stotina vernika bilo je na liturgiji.

Od obnove 2011. godine prizrenska Bogoslovija iznedrila je šest generacija bogoslova. Ove godine, za manje od mesec dana treba da iznedri i sedmu generaciju.

Vladika raško-prizrenski Teodosije podseća da je Bogoslovija nastala pre 150 godina, u vreme kada su Srbi teško opstajali u ovom gradu.

"Imala je važnu ulogu tokom cele istorije, kako nekada tako i danas. Nije lako živeti u Prizrenu, nije lako svedočiti veru u vaskrslog Hrista, nije lako ispovedati istinu i pravdu Božju", rekao je za RTS vladika Teodosije.

Kaže da Bogoslovija danas ima oko 40 učenika, a da ih je sa profesorima i radnicima preko 60 ovde, te da je to značajan broj ako se uzme u obzir da je samo desetak Srba u Prizrenu.

"Svima smo ovde jedna poruka - da se u ovom gradu može živeti, da ovde bez obzira na spoljašnje okolnosti ispovedamo šta smo bili i šta treba da budemo, da čuvamo naše svetinje, istoriju i svu žrtvu koju su naši preci podneli za opstanak i za život na našim najsvetijim prostorima", ističe vladika.

Kaže da je današnju liturgiju služio je vladika Kirilo, episkop za Centralnu i Južnu Ameriku SPC, kao i da su prisustvovali direktor kancelarije za KiM Petar Petković, sveštenici iz više eparhija, profesori sa Bogoslovije Svetog Jovana Zlatoustog u Kragujevcu, kao i mnogo dece i prijatelja sa KiM.

"Naše prisustvo ovde i život i deca u Bogosloviji svedoče da ima uslova i nade da će se naši Srbi vratiti i živeti na ovim prostorima. Kada i kako, mi to u ovom trenutku ne možemo da damo odgovor, ali naša nada je u vaskrslog Gospoda. Silu vaskrsenja i mi primamo ovde i tom silom delamo, živimo", poručuje vladika raško-prizrenski Teodosije.

"Pravoslavne svetinje pokazatelj da smo svoji na svome"

Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković izjavio je u Prizrenu da obnovljena Prizrenska bogoslovija, hram Svetog Đorđa i druge pravoslavne svetinje pokazuju da su Srbi svoji na svome i da tu treba da žive, ostanu i opstanu.

"Odavde, iz carskog Prizrena upućujemo pozdrav svim ljudima dobre volje. Stari Prizrenci pamte i one dane kada je ovde živelo preko 10.000 Srba. Nažalost, njih ovde nema, kao što ih nema ni u Klini, Istoku, Peći, kao što ih nema u Prištini. Ali činjenica da ovde ima par srpskih duša, da se ovde nalazi katedralni hram Svetog Đorđa, da se ovde nalazi obnovljena živa Bogoslovija koja danas slavi slavu Svetih Ćirila i Metodija jeste pokazatelj da smo svoji na svome i da ovde treba da živimo i da ovde treba da ostanemo i opstanemo", poručio je Petković.

Naveo je da je Kancelarija za KiM mnogo pomogla, kao i da će nastaviti u narednom periodu da čini sve što može kako bi Bogoslovija opstala.

"Ako je izdražala vek i po, treba i u narednim vekovima da traje. Inače i naš ovaj prelepi katedralni hram Svetog Đorđa i Bogoslovij, i mnogi hramovi ovde u Prizrenu i širom KiM su bili spaljeni, porušeni u pogromu 2004. godine. Obnovili smo naše svetinje, zato što znamo šta obnavljamo, zato što moramo da sačuvamo naše srpsko kulturno blago ovde na KiM", dodao je Petković.

Uputio je čestitku u svoje i u ime predsednika Srbije Aleksandra Vučića, povodom slave i poželeo da Bogoslovija, koja traje vek i po, traje i u narednim vekovima.

петак, 19. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво