Vremeplov (2. februar)

Prva srpska škola osnovana je u Beogradu 2. februara 1727. godine. Glavna prekretnica Drugog svetskog rata, Bitka za Staljingrad okončana je na današnji dan 1943. Buenos Aires osnovan 1536. godine.

Na današnji dan 1727. godine u Beogradu je osnovana prva srpska škola. Kada su Austijanci 1717. godine zauzeli Beograd, doveli su katoličke misionare. To je izazvalo negodovanje pravoslavnog stanovništva, pa se tadašnji mitropolit beogradski Mojsije Petrović 1721. obratio ruskom caru Petru Velikom da pošalje učitelje iz Rusije. Ubrzo je u Srbiju stigao Maksim Suvorov, donoseći sa sobom sedamdeset gramatika, deset rečnika i četiri stotine bukvara. Predavanja su počela 1727. godine. Suvorov je okupio 50 učenika, koje je učio "desjatosloviji", bukvaru i računici. Prva beogradska škola nije bila dugog veka. Već 8. septembra iste godine, Suvorov je morao da je raspusti, jer su mu se đaci razišli zbog jesenje berbe.

Bitka za Staljingrad, glavna prekretnica Drugog svetskog rata koja se smatra najkrvavijom bitkom u ljudskoj istoriji, okončana je 2. februara 1943. godine. Ukupni gubici u ljudstvu se procenjuju na između 1,5 i 2 miliona. Bitka se sastojala iz opsade Staljingrada (današnjeg Volgograda), bitke unutar samog grada i kontraofanzive Crvene armije u kojoj su konačno bile zarobljene i uništene nemačke snage i jedince Sila osovine oko grada. U bici je nastradala četvrtina ukupnog ljudstva, koje su na istočnom frontu imale Sile osovine. Hitlerova Nemačka se nikad nije oporavila od ovog poraza. Za Sovjete, koji su izgubili preko milion vojnika i civila za vreme bitke, pobeda kod Staljingrada je značila početak oslobođenja Sovjetskog Saveza, i put ka konačnoj pobedi u Drugom svetskom ratu.

1594. - Rođen Đovani Pjerluiđi da Palestrina, italijanski kompozitor (1525. - Rim, 02. 02. 1594)

1882. - Rođen Džems Džojs, irski književnik (Dablin, 02. 02. 1882 - Cirih, 13. 01. 1941)

1895. - Umro Ljubomir Nenadović, književnik, akademik, profesor Liceja u Beogradu i načelnik Ministarstva prosvete Srbije (Brankovina, 26. 09. 1826 - Valjevo, 02. 02. 1895)

1895. - Rođen Nedeljko Čabrinović, tipografski radnik, revolucionar, učesnik Sarajevskog atentata (Sarajevo, 02. 02. 1895 - Terezin, 20. 01. 1916)

1898. - Rođen Sreten Stojanović, vajar, akademik (Prijedor, 02. 02. 1898 - Beograd, 29. 09. 1960)

1901. - Rođen Jaša Hajfec, litvanski violinista (Vilna, 02. 02. 1901 - Los Anđeles, 12. 12. 1987)

1907. - Umro Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, ruski hemičar, autor  prirodnog sistema hemijskih elemenata (Tobolsk, 08. 02. 1834 - Petrograd, 02. 02. 1907)

1908. - Umro Milovan Glišić, književnik
(Gradac, 19. 01. 1847 - Dubrovnik, 02. 02. 1908)

1923. - Rođen Svetozar Gligorić, šahovski velemajstor, novinar i publicista (Beograd, 02. 02. 1923)

1924. - Rođena Mira Alečković, književnica, urednik dečjih i omladinskih listova i časopisa, predsednik Društva Jugoslavija-Francuska, predsednik Udruženja književnika Srbije, nosilac dva Ordena Legije časti (Novi Sad, 02. 02. 1924 - Beograd, 27. 02. 2008)

1924. - Umro Aleksa Šantić, književnik (Mostar, 27. 05. 1868 - Mostar, 02. 02. 1924)

1925. - Proradila železnička trasa uskog koloseka od Beograda preko Užica i šarganskih prevoja, prema Višegradu i Dubrovniku

1926. - Rođen Danilo Nikolić, književnik (Split, 02. 02. 1926)

1932. - Rođena Bosiljka Boci, pozorišna i filmska glumica (Sremska Mitrovica, 02. 02. 1932 - Beograd, 20. 12. 1997)

1939. - Rođen Emir Dragulj, akademski slikar, grafičar, profesor Fakulteta  likovnih umetnosti u Beogradu (Mravinjac, 02. 02. 1939 - Beograd, 23. 05. 2002)

1940. - Umro Vsevold Majerhold, sovjetski pozorišni glumac, reditelj i  teatrolog (Penza, 28. 01. 1874 - Moskva, 02. 02. 1940)

1946. - Rođena Gordana Suša, novinar, glavni i odgovorni urednik  Informativnog  programa RTB-a (Beograd, 02. 02. 1946)

1947. - Rođena Fara Fosit, američka filmska glumica (Korpus Kristi, 02. 02.1947 - Santa Monika, 25. 06. 2009)

1960. - Rođena Olivera Ježina, pozorišna i filmska glumica (Beograd,  02. 02. 1960)

1968. - Rođena Ivana Žigon, pozorišna, filmska i TV glumica (Beograd, 02. 02. 1968)

1970. - Umro Bertran Rasel, književnik, filozof i pacifista, nobelovac (Trilek, 18. 05. 1872 - Penridentri, 02. 02. 1970)

1971. - Potpisana Ramsarska konvencija o vlažnim staništima od međunarodnog značaja, u spomen na ovaj događaj 2. februar se obeležava kao Svetski dan močvara

1977. - Rođena Šakira (Izabel Mebarak Ripol), kolumbijska pevačica (Barankilja, 02. 02. 1977)

1994. - Umro Radovan Samardžić, istoričar i književnik, akademik (Sarajevo, 22. 10. 1922 - Beograd, 02. 02. 1994)

1996. - Umro Slavoljub Stefanović - Ravasi, TV reditelj (Čačak, 29. 06. 1927 - Beograd, 02. 02. 1996)

1996. - Umro Džin Keli, američki pevač, filmski glumac i baletski igrač (Pitsburg, 23. 08. 1912 - Los Anđeles, 02. 02. 1996)

2000. - Umro Dragan Zarić, pozorišni, filmski i TV glumac (Beograd, 15. 11. 1942 - Beograd, 02. 02. 2000)

2003. - Umro Dejan Đurković, filmski i pozorišni reditelj (Beograd,01. 04. 1939 - Beograd, 02. 02. 2003)

2005. - Umro Maks Šmeling, nemački  bokser, svetski šampion u teškoj  kategoriji (Klajn Lukov, 28. 09. 1905 - Holenšted, 02. 02. 2005)

2007. - Umro Džoe Hanter,  američki muzičar (Džekson, 19. 11.  1927 - Detroit, 02. 02. 2007)

2008. - Umro dr Nikola Đorđević, odbojkaš, reprezentativac Jugoslavije (19. 11. 1931- Beograd, 02. 02. 2008)

2009.- Umro Vuk Boričić, književnik (1926 - 02. 02. 2009)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво