"Tragovi se uvek nađu" – kako počinje i na čemu se zasniva istraga najtežih krivičnih dela

Danima je trajala potraga za porodicom Đokić iz Aleksinca. Specijalno obučeni timovi radili su danonoćno. Ko učestvuje u takvim potragama, kako rade i od čega zavisi koliko će potraga trajati?

Odeljenje za potrage za nestalim licima Policijske uprave za grad Beograd skoro svakog dana dobija prijave, a vikendom ponekad beleže i više od 10. Osim za nestalim maloletnicima, ovo odeljenje traga i za punoletnim građanima koji su, iz nekog razloga, otišli od kuće.

Tokom prošle godine, potrage u Beogradu su u 95 odsto slučajeva okončane uspešno. Koliko će policijskih službenika izaći na teren, koja teritorija će se pretraživati, zavisi od slučaja do slučaja.

Od trenutka kada se zločin dogodi, istragu treba pokrenuti što pre, jer što više dana prođe detalje je sve teže otkriti. Istraga počinje od prve policijske patrole na mestu zločina, kasnije forenzičara i tužioca. Sneg, kiša i vrućina mogu da oštete ili skroz unište tragove, ali redosled u istražnom postupku je isti.

"Ako prođe 10 minuta, a ne sat vremena, tri dana ili 15 dana, svakako je veoma loše za izuzimanje tragova, ako pričamo o biološkim tragovima, na čoveku, na životinjama, pa i na biljkama", ističe prof. dr Zvonimir Ivanović sa Kriminalističko-policijske akademije.

Dr Mladen Milošević sa Fakulteta bezbednosti navodi da to komplikuje istragu, ali ne utiče na kaznu koja će biti, ali će, dodaje, protokom vremena svakako biti teže prikupiti sve dokaze.

Lociranje baznih stanica mobilnih telefona, razgovor sa očevicima, bilo kakva mrlja na nekom predmetu, putanja kretanja osoba, neki su od bitnih elemenata istrage. Čak i kada su telo ili oružje izgoreli, postoje fizičko-hemijske metode pomoću kojih tragovi mogu da se vrate.

"Mi uvek nađemo neke tragove, uvek se nešto nađe. Možda nije odmah povezano sa izvršiocem direktno, ali kasnije može biti od velike pomoći u postupku", kaže Ivanović.

Ubistvo više ljudi i način na koji su ubijeni okarakteriše se kao teško ubistvo, a kazna zavisi od više faktora, kažu stručnjaci.

"Sve ono što se dešava nakon izvršenog krivičnog dela može da utiče na odluku o kazni, ali može da utiče i odnos pre toga dela koji je postojao između lica", ističe Milošević.

Nekad je teško pomoću materijalnih tragova rešiti zločin, pa se istraga fokusira na druge elemente.

"Na primer, to je kada imate neki video-zapis koji je materijalni dokaz, ali lošeg kvaliteta. Vi ćete tada uključiti neke druge ljude koje prepoznate na snimku da pitate da li je to taj čovek na snimku i da li ga znaju, fokusiraćete se na te stvari", objašnjava Ivanović.

Ubistvo porodice Đokić, slučaj malčanskog berberina i ubistvo Tijane Juriće neki su od najtežih zločina poslednjih godina. Prema krivičnom zakoniku, kažu stručnjaci, za najteže zločine predviđena je kazna zatvora od 10 do 20 godina ili doživotna zatvorska kazna.

петак, 19. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво